Slobodan Vukičević: Tvrdnje da smo zemlja znanja obična su frazeologija

Nedostaje mi još jedan život kako bih okončao projekte koje sam započeo. Problem izgubljena vremena postaje uočljiv kad vidite da ste na početku karijere u Hrvatskoj izgubili previše vremena dok ne naučite kako se dalje usavršavati a da se ne morate odseliti u Ameriku. Tako govori prof. dr. Slobodan Vukičević, osnivač i voditelj Laboratorija za mineralizirana tkiva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nekoliko desetljeća znanstvenoga rada ne može se prenijeti. Tek u najkraćemu: gostujući je znanstvenik u Nacionalnom institutu za zdravstvo u Washingtonu, od priznanja za znanstveni rad najdraža mu je nagrada “Ruđer Bošković” 1992., prva poslije međunarodnoga priznanja Hrvatske, član je najuglednije europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i svjetske akademije za umjetnost i znanost (WAAS), član je panela za znanstvene projekte europskog znanstvenog vijeća (ERC), urednik triju međunarodnih knjiga, autor više od 140 znanstvenih radova objavljenih i u najutjecajnijim svjetskim časopisima koji su citirani više od 3200 puta. Ipak, najvećim osobnim uspjehom smatra to što su se upravo u Laboratoriju koji vodi školovali brojni znanstvenici koji danas rade u našim i stranim ustanovama. Prof. Vukičević i suosnivač je prve hrvatske biotehnološke kompanije Genere...

Bit je vašega posljednjeg otkrića protein koji je temelj za razvoj lijeka za bubrežne bolesnike. Kolikom će broju ljudi pomoći?
– Područje koje smo otvorili s posljednjim otkrićem velikim je dijelom neistraženo i nema ni jednog specifičnog lijeka koji sprečava nakupljanje ožiljastog tkiva u organima u bolesnika s kroničnom bolešću bubrega, cirozom jetre, infarktom srčanog mišića itd. Ako humano antitijelo protiv ovog proteina zadovolji propisane faze kliničkih ispitivanja, prva će indikacija biti bolesnici s kroničnom bolešću bubrega kojih je u svijetu više od 500 milijuna. Jasno da će trebati ustanoviti koja je najbolja indikacija za istraživanje učinkovitosti u ljudi s kroničnom bolesti bubrega, ali o tome ćemo mnogo više znati kad započne klinička faza razvitka lijeka.

Kome pripada otkriće, Medicinskom fakultetu s obzirom na to da je projekt financiralo Ministarstvo znanosti, ili privatnoj kompaniji Generi?
– Pripada Generi istraživanja koja je nositelj ideje i projekta. Tvrtka ima ugovor s Medicinskim fakultetom kojemu jasno pripada pravo na dio dobiti od prihoda koji se ostvaruje od patenta.

Koliko je važno da znanstvenik ima i sklonosti k biznisu?
– Prije desetak godina naši, tada vodeći znanstvenici, tumačili su da ne postoji primijenjena znanost. A danas ne možete dobiti ni jedan važniji biomedicinski znanstveni projekt u Americi ili Europi ako ne radite na programu koji služi dobrobiti bolesnika i koji u svojoj viziji nema potencijal primjene u prevenciji ili liječenju bolesti. Vremena su „znanstvenog zabavljanja“ na račun poreznih obveznika, na žalost nekih, ili na sreću drugih, prošlost. Znanstvenici koji nemaju znanja iz zaštite svojih otkrića, potencijalne primjene i razvitka proizvoda moraju se dodatno obrazovati jer neće preživjeti na tržištu ulaganja u znanje. Najuspješnije nove kompanije u Americi i Europi osnovali su upravo najbolji znanstvenici u svojim područjima.

Farmaceutske su kompanije visoko profitne tvrtke. Često se može čuti da se visokim cijenama lijekova bogate na račun bolesnih, da se bolesti katkad i izmišljaju samo radi novih lijekova... Kakav je vaš stav o tome?
– U tome, dakako, ima istine. Međutim, klatno dobra i zla ide iz jedne krajnosti u drugu i do sada se uvijek uspijevalo u konačnici održati ravnotežu između razvitka novih lijekova, njihove dostupnosti bolesnicima u razvijenim zemljama i produljenja čovjekova života. Velike farmaceutske kompanije koje su razvitak temeljile na kupnji manjih kompanija dosegnule su vrh vlastite nekompetencije i sada su u postupku velikog restrukturiranja i otpuštanja zaposlenih. Iz toga će proizići nova vrijednost samo budu li najkvalitetniji ljudi u biznisu i znanosti predvodili promjenu. Kompanijama sa 100.000 zaposlenih ne može se rukovoditi a da primaran cilj ostane kreativnost i povrat novca uložena u istraživanje. Većina divovskih kompanija nije otkrila u svojim laboratorijima ni jedan važan novi lijek. Tolika se skupina ljudi uglavnom bavi sama sobom, počinje izmišljati horizontalne i vertikalne prepreke za brzo napredovanje najboljih projekata. Stoga više vjerujem u virtualnu kompaniju koja do određenog trenutka može funkcionirati s malo ulaganja, a za rast ima vremena kada se stvore uvjeti za potencijalan proizvod koji će imati globalno značenje. Tako je radila Genera. Smatram da postoji velik prostor za smanjivanje cijene lijekova. To će se ubrzo dogoditi u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Genera lijekovi koja je dio Genere, d. d. svojom će listom lijekova to ubrzo i pokazati.

Na račun pandemije svinjske gripe, farmaceutske kompanije zaradile su golem novac...
– Da, ali činjenica je da su pitka voda i cijepljenje produljili ljudski vijek na današnjih 85 godina, dakle punih 40 godina. I velike farmaceutske kompanije vratile su višestruko ono što su uložile u razvitak. Hrvatska ništa nije uložila, pa ništa i ne može vratiti, nego plaća cijenu nedostatku strategije na svim područjima razvitka biomedicinske znanosti i generičkih i inovativnih lijekova. A to da smo zemlja znanja čista je frazeologija. Primjerice, Kinezi imaju vlastito cjepivo protiv svinjske gripe. Zemlja je stvorila preduvjete da se kineski znanstvenici vrate u domaće laboratorije i tvornice pošto su u Americi proveli niz godina i odlično su educirani. A naši povratnici, nakon jedne ili dvije godine boravka u inozemnim institucijama, imaju dojam da su stekli veliko znanje i zaslužili ugled u Hrvatskoj, a kad se vrate, više štete nego koriste bržem razvitku hrvatske znanosti. Jer nisu osposobljeni prijavljivati međunarodne projekte i voditi mlade znanstvenike koji će kao Kinezi proizvesti novo cjepivo. Želim reći i to da je u vrijeme epidemije bolesti uzbunjivanje javnosti lažima kazneno djelo. Hrvatski liječnici morali su jasno i na temelju medicine koja počiva na dokazima hrvatskim građanima objasniti korist i štetu od cijepljenja protiv svinjske gripe. Trebali su reći da je opasnost od bolesti 1000 puta veća od opasnosti od cijepljenja. A oni koji su strašili ljude izmišljenim pričama o štetnosti cijepljenja i time uzbunjivali javnost u tijeku epidemije moraju krivično odgovarati zbog štete, a to je smrt od necijepljenja. Sve relevantne činjenice o svinjskoj gripi objavljene su u najuglednijim svjetskim znanstvenim časopisima koji su posve bez potencijalnog utjecaja farmaceutskih kompanija.

Ipak, mnoge vodeće kompanije u svijetu platile su milijunske odštete zbog određenih prijevara i nemoralnih poteza prema pacijentima.
– Svi na kraju plate svoje propuste i prijevare. Nemoral je započeo kada su razvitak lijekova u farmaceutskim kompanijama preuzeli biznismeni koji su zbog svojih bonusa ignorirali ili prikrivali štetne nuspojave lijekova još u fazi kliničkih ispitivanja. Dobar je primjer viox, lijek protiv bolova i upale koji je uzrokovao smrt u bolesnika s artrozom koljena i kuka. Na opasne nuspojave liječnici i znanstvenici upozoravali su još u tijeku kliničkih istraživanja. Kompanija je platila multimilijunske odštetne zahtjeve i to je utjecalo da na vodećim mjestima više ne rade ljudi kojima primarni interes nije liječenje i dobrobit bolesnika nego vlastiti profit. Ista je pohlepa za profitom 2008. uzrokovala propast bankarskog sustava u Americi i Engleskoj. Dakle, pohlepa nije specifična za farmaceutsku industriju nego je posljedica ukupne krize kapitalizma.

Gdje je granica dopustive suradnje između znanstvenika i proizvođača lijekova, a gdje suradnja prelazi u korupciju?
– Loši i nedovoljno obrazovani znanstvenici lakše prelaze granicu lažnog prikazivanja učinkovitosti lijeka u bolesnika. Duga je lista otkrivenih primjera u medicini. Kazne su velike, medicinski časopisi štite se od toga koliko mogu, a i kompanije su uvele niz mjera opreza. Prijevara je mnogo manje, ali je zato administriranje znatno povećano, što bitno utječe na vrijeme potrebno za razvitak novoga lijeka. Kao i u prodaji i kupnji ispita, tako i u pisanju lažnih izvješća o učinkovitosti lijekova postotak onih koji varaju malen je prema principima u koje vjeruje većina ljudi.

Je li poslije afere Indeks korupcija na Sveučilištu iskorijenjena ili je otkriven tek vrh sante leda?
– Otkriven je vrh sante, ali je korupcija pritajena zbog straha. Svi sudionici trebali su dobiti velike kazne jer su svjesno potkopali temelje budućnosti hrvatske države, ne samo u smislu povjerenja u akademske institucije nego i života općenito. Jesu li uzeli 100 kuna ili milijun eura posve je svejedno jer je šteta neprocjenjiva. Političari i neki sveučilišni radnici zgražali su se nad time da je u tzv. autonomno Sveučilište ušla policija. Ja kažem – hvala policiji i Državnom odvjetništvu!

Postoji li mogućnost da se upisi i ispiti kupuju na Medicinskom fakultetu?
– Ne postoji jer je uprava Fakulteta stvorila klimu u kojoj prodaja ispita, kao i u Americi, nije činjenica o kojoj se govori jer je nema. Isto tako nije moguće kupiti prijamni ispit na studij medicine. Mi smo svoje probleme oko prodaje ispita riješili još 1988. s ondašnjim SUP-om, čiji su djelatnici u nekoliko dana riješili prijave koje su došle iz same institucije. Lopovi su detektirani, neki su se izvukli, neki nisu. To je bilo razdoblje kada su strani studenti iz nerazvijenih kontinenata studirali medicinu u Zagrebu i u dekanskim rokovima pokušavali kupiti ispite. Posao je cvjetao, ali je i propao.

Nacionalno vijeće za znanost radi na novom pravilniku za napredovanje u zvanju. Hoće li uvjeti biti stroži?
– Prije svega, takvi su pravilnici nepotrebni i neprimjenjivi! Miroslav Radman prije nekoliko je godina Draganu Primorcu predložio najjednostavnije kriterije na svijetu za mjerenje vrijednosti znanosti, koji su automatski kao u sportu. Recimo, Janica Kostelić najbrža je u slalomu jer je automatsko mjerenje vremena to pokazalo. Da je o Janičinoj pobjedi odlučivalo neko povjerenstvo, vjerojatno u 50 posto utrka ne bi bila prva. Tako je i u znanosti o kojoj procjenjuje povjerenstvo ili nejasni kriteriji. Radman je predložio da se u maloj Hrvatskoj financiraju oni projekti koji se objave kao znanstveni radovi. I ako je rad objavljen u časopisu s faktorom utjecaja 5, onda znanstvenik dobiva 500.000 kuna, onaj koji objavi u časopisu faktora utjecaja 1 dobit će 100.000 kuna, a onaj koji ne objavi ništa, iako je dobar s ministrom, dobit će nula kuna. I to su kriteriji. Ako se potom isti znanstvenik bira za profesora, sigurno neće biti dovoljno da je objavio radove u časopisima faktora utjecaja 1 i manje od toga. Radovi su u boljim časopisima citirani, pa tako dolazimo do produktivnih znanstvenika kojima treba davati projekte i birati ih u profesore. Sve su ostalo pomagala za prijevaru.

Što mislite o zahtjevima studenata za besplatnim studiranjem? Je li to moguće?
– Upis na studij ne može biti besplatan. Međutim, svi studenti koji pokažu da ne razbacuju novac poreznih obveznika trebaju dobiti neki oblik financijske pomoći. To je isto kao i prodaja ispita. Oni koji ne uče, a traže da je sve badava troše našu budućnosti i bolje je da rade nešto drugo. Bilo bi logično da studenti dobiju kredite za školovanje koje će morati vratiti kao i njihove kolege u Americi. Svatko mora biti za nešto odgovoran. Amerika se nije razvila zahvaljujući neradu. Oni koji nemaju za studij jer su im obiteljska primanja ispod neke granice trebali bi imati mogućnosti rada ljeti ili slično. Svi su ti modeli dobro razrađeni na drugim sveučilištima. Ne smije se tolerirati nerad i neodgovornost prema onima koji su platiti nečije školovanje.

Koliko nam je blizu liječenje matičnim stanicama?
– Liječenje matičnim stanicama već je odobreno u Americi. Lijek prochymal kompanije Osiris Therapuetics u fazi je konačne registracije. Poslužit će prvo za liječenje bolesnika koji boluju od problema s odbacivanjem organa poslije presađivanja. Oko 50 posto bolesnika kojima je presađena koštana srž ili organ imaju simptome koji mogu biti smrtonosni, ali oko 75 posto takvih bolesnika ima poboljšanje tijeka bolesti poslije liječenja matičnim stanicama. Učinkovitost se istog lijeka trenutačno ispituje u bolesnika s dijabetesom i Chronovom bolešću. Tvrtka Geron Corporation iz Kalifornije započela je kliničko ispitivanje učinkovitosti matičnih stanica embrija u bolesnika s paralizom zbog prekida kontinuiteta kralježničke moždine. Unatoč opasnostima od takvih pokusa, moguća korist daleko nadmašuje štetu i ubrzo ćemo dočekati dan kada će se objaviti velika vijest da možemo uspostaviti kontinuitet živaca i da će bolesnik ponovno prohodati. Nitko nije na početku 20. stoljeća mogao predvidjeti otkriće antibiotika, što je promijenilo medicinu i kvalitetu života.