Zamislite da ste vlasnik velikog pogona i skladišta te da vam netko ponudi postavljanje nove industrijske rasvjete koja će vam donijeti uštede električne energije od 50 do 80 posto, a usto će vam jamčiti životni vijek novih svjetiljki, otpornih na prašinu i vodene kapljice, od 15 do 20 godina?
Dakle, ne samo da će vam u dvije-tri godine vratiti investiciju nego će vam na dugi rok donijeti goleme uštede te osigurati pouzdanu i visokokvalitetnu rasvjetu. Sigurno ćete pomislili da ste na stol dobili ponudu sročenu u nekom novom visokotehnološkom parku Južne Koreje, Kine, Japana, Sjedinjenih Država... Međutim, upravo takve ponude stižu na stol domaćih i europskih biznismena s adrese Koprivnička 19, Ludbreg. To je, naime, sjedište srednje velike visokotehnološki orijentirane hrvatske tvrtke Energy Plus, a oko koje se okupio klaster proizvođača nove sofisticirane LED industrijske i ulične rasvjete. Uz Energy Plus, ključni igrači u tom domaćem klasteru su bjelovarski Data Link, tvrtka čiji su inženjeri razvili tehnološka rješenja za proizvodnju najsuvremenijih industrijskih LED svjetiljki te IMP Metal Produkt, koji drži robotizirani dio proizvodnje LED svjetiljaka. Posebno je zanimljivo da domaći klaster za LED rasvjetu nema pravog regionalnog konkurenta, a ni ikog drugog koga bi se trebao bojati u Europi. Svjetskim tržištem LED svjetiljaka dominiraju Kinezi, ali u dijelu manje kvalitetnih svjetiljaka, onih namijenjenih kućanstvima, gdje se ne mora jamčiti za izuzetne standarde.
Sporna uredba
Energy Plus i Data Link rijetke su domaće tvrtke koje projektiraju, dizajniraju i proizvode (!) više visokotehnoloških proizvoda, a LED rasvjeta jedan je od njihovih novih proizvodnih aduta, za koji su već uspjeli dobiti izuzetne referencije kroz velike poslove u Hrvatskoj i inozemstvu. Uspjeli su, primjerice, dobiti i veliku Magnu. Međutim, veliki snovi Zvonka Magića iz Energy Plusa i Darka Crhe o daljnjem širenju posla te novim tehnološkim probojima kad je posrijedi LED rasvjeta, mogli bi pasti na jedinstvenom i tako prepoznatljivom hrvatskom razlogu – domaćoj birokraciji. Naime, domaća birokracija upravo razrađuje uredbu koja će domaću visoku pamet ugrađenu u najsuvremeniju svjetsku LED industrijsku rasvjetu učiniti nekonkurentnom u odnosu na uvoznike tradicionalnih tzv. natrijevih i živinih žarulja.
Magić i Crha, čini se, utrošili su previše energije u razvoj samih LED svjetiljki kao i vrhunskih automatiziranih robotskih linija za proizvodnju i kontrolu kvalitete LED svjetiljaka zato što domaći državni “stručnjaci” pristupaju pisanju provedbenih akata Zakona o svjetlosnom onečišćenju nemajući dovoljno znanja. Isto tako, ispada da je Crha, bar što se tiče domaćeg tržišnog uspjeha, bez veze potrošio puno vremena na razvoj revolucionarnog načina upravljanja javnom rasvjetom kroz samu mrežu, a što može donijeti enormne uštede javnom sektoru.
Malicioznost ili...
Ukratko, nejasno je radi li se samo o neznanju ili malicioznosti, ali autori nove uredbe ograničili su snagu javne rasvjete na 3800 Kelvina te su tako direktno pogodovali uvoznicima sa starim, preživjelim tehnologijama koje će ionako morati u zamjenu novima.
“U članku 6. pod c) navedene su maksimalne korelirane temperature boje bijelog svjetla, pri čemu su navedena ograničenja po različitim zonama. Ovo nema apsolutno nikakvog smisla navoditi kao ograničenje, već eventualno samo kao preporuke iako je i to vrlo dubiozno. Ovakav propis nema nijedna zemlja unutar EU i direktno je pogodovanje energetski neučinkovitoj natrijevoj rasvjeti, a na štetu novih tehnologija i vrlo učinkovite LED rasvjete. Ispravno bi bilo da se navedu u preporukama da se korelirana temperatura boje bijelog svjetla (CCT) ograničava na 4500K. Ne postoji nijedan relevantan stručni dokument koji bi podupro ovakvo apsurdno ograničenje”, žestoko su se usprotivili preko HGK na uredbu o standardima upravljanja rasvijetljenošću. U nastavku su napisali cijeli niz visokostručnih primjedbi koje je moguće svesti pod zajednički nazivnik “zastarjelost” i “besmislenost”. Tako nalik našoj, dragoj birokraciji.
– Nijedna zemlja EU nije uvela ograničenje boje bijelog svjetla kao što predlaže stručna grupa koja je sudjelovala u izradi uredbe i nikako mi nije jasno po čemu baš mi u Hrvatskoj trebamo biti veći popovi od pape s takvom dubioznom i štetnom odlukom?! – pita Darko Crha.
Hoćemo li se zaista pomiriti sa svemoćnošću birokracije?
Slomit će ih birokracija? Nemaju konkurenciju, ali je zato tu država
Europljani su pozvani da spreme zalihe za slučaj rata. Evo što je sve nužno nabaviti i kako to čuvati
Priprema za izvanredne situacije nije paranoja, već odgovorno ponašanje. Imati odgovarajuće zalihe i plan može značajno smanjiti stres i povećati šanse za sigurno preživljavanje kriznih situacija.
Velika tuga u MUP-u, kolege se opraštaju od Filipe koja je poginula u nesreći: 'Najiskrenija sućut obitelji'
Nesreća se dogodila u Črnkovcima oko 4:05 ujutro dok je Filipa, policajka iz Policijske postaje Donji Miholjac, bila izvan službe.
Traži se tko će izgraditi najmoderniju kliniku u Hrvatskoj: Niknut će blizu betonskog kostura nesuđene bolnice
Nacionalna dječja bolnica u Blatu zauzet će ukupno 53.000 četvornih metara, a za nju će se iskoristiti tek manji dio postojećeg zdanja nikad završene Sveučilišne bolnice, nešto više od 5500 kvadrata
Najstariji način pjevanja u Hrvatskoj još uvijek je hit u jednoj našoj regiji: UNESCO ga je prepoznao kao kulturnu baštinu
Sudjeluj u izboru najboljih hrvatskih gastro delicija i osvoji Lidl poklon bon!