Šef HDZ-a Tomislav Karamarko ponovno je, za govornicom pred ekonomistima u Opatiji, oživio ideju kopiranja slovačkog modela razvoja, na koji bi se, dođe li na vlast, njegova vlada rado pozvala. Naši su političari Slovačku i Irsku često uzimali kao uzor u kom bi smjeru zemlja trebala ići. U zadnje vrijeme Irska je zbog problema s bankarskim sustavom pala u drugi plan, ali slovački političari rado su viđeni gosti državnih institucija, banaka i poslodavaca koji bi prekopirali njihov porezni model.
Pad prihoda
Slovačka je još 2004. sve ključne poreze spustila na 19 posto, što ju je, uz neke druge reforme koje je provela, učinilo jednom od najuspješnijih novih članica EU. Ove godine, primjerice, Slovaci očekuju rast BDP-a od 2,5 posto, a njihov BDP po paritetu kupovne moći samo je četvrtinu niži od prosječnog u EU. Usporedbe radi, hrvatski je BDP po tom pokazatelju 40 posto ispod prosjeka EU, ekonomija pada šest godina zaredom, a središnja banka u najnovijim prognozama očekuje tek stagnaciju u trećem ovogodišnjem kvartalu u odnosu na prva dva koja su bili negativna.
U Slovačkoj je BDP u trećem kvartalu 2014. u odnosu na prethodni porastao 0,6 posto. Ta zemlja svoj nagli razvoj može zahvaliti ulaganjima u automobilsku i elektroničku industriju pa su tako kod njih niknule velike tvornice automobila, i to njemačkog Volkswagena, južnokorejske Kije i francuskog PSA Peugeot Citroena. Kriza koja se razbuktala Europom prisilila je i Slovake da odustanu od “flat taxa” jer su i oni ostali bez prihoda nakon što im je stopa nezaposlenosti naglo porasla sa 9 na 15 posto. Sad se nezaposlenost u Slovačkoj spušta prema 13 posto, dok je godišnja stopa rasta BDP-a među pet najvećih u EU. Hrvatska po istoj međunarodnoj metodologiji ima 16,6 posto nezaposlenih.
Ne stršimo u porezima
Slovačka lijeva vlada digla je PDV sa 19 na 20 posto od 2010. godine, a jače je zahvatila i u dohodak bogatijih građana na koji je porez povećan sa 19 na 25 posto. Korporacijski je pak porez poskočio sa 19 na 23 posto, tako da i u Slovačkoj flat tax postoji samo kao faza u razvoju, od koje su profitirali dok je trajao globalni ekonomski rast. I Sanader se kao premijer neko vrijeme zanosio flat taxom, ali nije se usudio uvesti ga jer se bojao gubitka prihoda. Propuštena se prilika teško može sada nadoknaditi jer se iz drugog najvećeg PDV-a od 25 posto u Europi pokrivaju minusi u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Porez na dobit u Hrvatskoj je među nižima u Europi, a suprotno raširenom uvjerenju, ne stršimo ni po oporezivanju plaća, ako se izuzme utjecaj stope od 40 posto na visoke plaće, koji je ublažen predloženim povećanjem poreznog razreda. Međunarodne nam institucije nikad nisu prigovarale zbog visine poreza (uz primjedbu na visoku stopu PDV-a i nepostojanje znatnijeg poreza na imovinu), ali jesu zbog administrativnih barijera, neorganiziranosti i korupcije. Čak su i u HDZ-u naknadno objašnjavali da Karamarkovo spominjanje Slovačke ne znači automatsko preuzimanje flat taxa i spuštanje PDV-a na 19 posto.
Naprosto je nevjerojatno da politicari te nazovimo ich ekonpmski strucnjaci zive u uvjerenju i zabludi da sa sadasnjim PDV od 25% generiramo rast BDP i smanjujemo stopu nezaposlenosti RH. Pored svega onoga sto je dobro regulirano poreznom politikom, potrebno je hitno smanjiti PDV sa 25% na 20%, a gubitak prihodovne strane proracuna kompenzirati sa reformom drzavme, zupanijske, opcinske i administracije u javnom drustvenom sektoru kojega takodjer hitno treba ozdraviti i privatizirati. Investicije pozivamo ne sa visokim, nego sa niskim PDV-om.