Bila je to velika proslava u Humu na Sutli. Prije pet godina u toj su se zagorskoj pograničnoj općini, povodom 150. rođendana Vetropack Straže, sastali tadašnji predsjednici Hrvatske i Slovenije, Ivo Josipović i Danilo Türk, kako bi otvorili most koji povezuje tvornicu s hrvatske strane i njeno skladište preko Sutle, u slovenskom Rogatecu.
"Ovo je korak ka još boljoj suradnji", govorili su predsjednici kada su na sredini mosta, na graničnoj crti iznad Sutle, presijecali vrpcu. Danas je, desetak metara niže od mjesta gdje je bila zavezana vrpca, razapeta žilet žica. Prolazi uz slovensku obalu Sutle, ali i uz skladište Vetropack Straže.
Ne smeta, ali je ružna
– Nadam se da će žica nestati brzo kao što je i postavljena. Godinama smo gradili mostove i zato nas ovakva situacija rastužuje - kaže direktor Vetropack Straže Tihomir Premužak. Načelnik Huma na Sutli Zvonko Jutriša kazuje da su Slovenci od graničnog prijelaza Lupinjak - Dobovec već prošle subote postavili oko 2,5 kilometara žice te da brzo napreduju prema središtu općine.
– Ovuda je za vrijeme Reicha 1942. prolazila normalna bodljikava žica, ali ova izgleda strašno. Ako će je postavljati i uz ovaj prijelaz u centru, stvarno ćemo imati Berlinski zid – kaže Jutriša, koji je Slovence zamolio da se u središtu općine, ako se već mora, uz obiteljske kuće postavi obična ograda, a ne žilet žica.
I dok je žičana ograda kod Huma na Sutli na slovenskom teritoriju, na nekoliko je točaka uzduž granice prešla na hrvatski teritorij. Slovensko podizanje žičane ograde preko hrvatskog, ili – koristeći neutralni jezik – "spornog teritorija" na granici, ukazuje da Slovenija, unatoč tomu što inzistira na nastavku postupka na Arbitražnom sudu i poštivanju Sporazumu o arbitraži, iako je Hrvatska iz njega istupila, istovremeno mirno nastavlja kršiti njegove odredbe. Ukratko: za Hrvatsku sporazum ne vrijedi, no za Sloveniju itekako vrijedi, a u stajalištu da arbitraža nema alternative podržava je i Europska komisija. Unatoč tomu, Slovenija opet ne poštuje Sporazum. Ako se analizira slovenska pozicija, stavljajući na stranu hrvatsko stajalište, vidi se da Ljubljana podizanjem ograde krši članak 10. Sporazuma koji pokušavaju pošto-poto sačuvati, a koji propisuje da će se strane suzdržati postupaka ili izjava koji mogu intenzivirati spor.
Znaju da je to osjetljivo
Simptomatično je da Arbitražni sud, koji još podržava Sloveniju stajalištem da se postupak nastavlja kao da skandala s nedopuštenim upletanjem Ljubljane u rad suda nije bilo, i sada propušta reagirati iako mu Sporazum propisuje tu dužnost. Članak 10. dodaje kako je Arbitražni sud ovlašten narediti, ako smatra da to okolnosti zahtijevaju, sve privremene mjere koje smatra neophodnima za održanje statusa quo. Na naše upite hoće li i kako reagirati, nema odgovora.
Postupak koji je za Hrvatsku izgubio vjerodostojnost i koji je kontaminiran potencijalno kriminalnim postupcima slovenske zastupnice koja je detaljno instruirala "slovenskog" suca te mu pristala pripremiti dodatnu dokumentaciju, već je tada doveo u pitanje premisu dogovora kojom dvije države "potvrđuju privrženost mirnom rješavanju sporova".
Da je službena Ljubljana znala da će ograda biti osjetljiva tema zbog razgraničenja jasno je potvrdio slovenski premijer Miro Cerar koji je, pri najavi razvlačenja žice, kazao kako će paziti da ne ide preko spornih teritorija.
Ni 24 sata kasnije, ograda je zašla u teritorij za koji hrvatska strana, ali i slovenski katastar, pokazuju da je hrvatski, što službena Ljubljana odbija. Hrvatska je poslala dvije diplomatske note Sloveniji sa zahtjevom da se uklone ograde u području Sutle, nedaleko graničnog prijelaza Harmica, te kod graničnog prijelaza Bregana Naselje.
Prosvjedne note uobičajena su diplomatska praksa koja ne služi samo da se o neslaganju obavijesti država u sporu, već i da se prije konkretnih mjera, poput uklanjanja ograde, time obavijesti međunarodna zajednica koja i dalje inzistira da je jedino rješenje arbitraža.
>>Slovenci dižu žicu i tamo gdje se ne može proći
>>Slovenija uz opravdanja i kritike postavlja ogradu uz Kupu
Samo da ima ko smelosti da predlozi da bivse SFRJ finasiraju jedan takav zid izmedju Makedonije i Grcke i dole Albanije ne bi imali nikakvih problema naravno i Madjari da se jos dodaju.I nema problema...