Slovenci kupuju oklopnjake i ne mare za Trumpove prijetnje

Nakon višegodišnjeg suzdržavanja od ozbiljnijih nabava i investicija u obrambenom sektoru, Slovenija je najavila da će u sljedeće dvije godine kupiti 14 oklopnih vozila za potrebe slovenske vojske. Riječ je o oklopnim vozilima LKOV, moderniziranoj verziji oklopnjaka Valuk sa šest kotača, kakvi se već koriste u slovenskoj vojsci.

Nespremni za djelovanje

Ta oklopna vozila proizvodi austrijski Styer, koji je u vlasništvu američke korporacije General Dynamics. To je prva veća investicija u slovenski borbeni sektor u ovom desetljeću, koja će, kako se procjenjuje, Ljubljanu stajati gotovo 50 milijuna eura. Početkom godine vlada je iznenadno stopirala već odobrenu kupnju oklopnjaka Boxer 8 x 8, u sklopu koje je do 2025. slovenska vojska trebala dobiti 166 oklopnjaka, za što je već bilo planirano 1,2 milijarde eura. To je trebala biti najveća vojna nabava nakon velikog skandala s kupnjom oklopnjaka finske Patrije sredinom prošlog desetljeća, koja se pretvorila u veliku korupcijsku aferu u Sloveniji, Austriji i Finskoj.

Slovenija je tada kupila 135 Patrijinih oklopnjaka za 278 milijuna eura, što znači da su oklopnjaci Boxer bili gotovo dvostruko skuplji od Patrijinih vozila. Za razliku od Hrvatske, u kojoj odluke o opremanju vojske i kupnji oružja u pravilu ne nailaze na ozbiljniji otpor politike i javnosti, u susjedstvu je skroz druga priča. Slovenija je nakon 2010. gotovo potpuno blokirala modernizaciju svojih oružanih snaga, i to ne samo zbog afere Patria, već ponajprije zbog velike gospodarske i financijske krize. Od 2010. do 2017. slovenski vojni proračun smanjen je za čak 42 posto, što je dovelo do toga da Slovenija, članica NATO-a od 2004., danas za obranu izdvaja tek nešto više od jedan posto svog BDP-a (1,04 posto).

Manje od Slovenije za vojsku u NATO-u izdvajaju samo Luksemburg, Belgija i Španjolska. Slovenija time već godinama ignorira zahtjeve NATO-a i osobito američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ultimativno inzistira na tome da sve članice Sjevernoatlantskog saveza moraju povećati izdvajanja za vojsku na najmanje dva posto, kao što Ljubljana ignorira i preporuku NATO-a da je za investicije u borbenom sektoru, odnosno za kupnju oružja, potrebno izdvojiti najmanje 20 posto obrambenog proračuna. Slovenija je za tu svrhu dosad izdvajala samo dva posto svog vojnog budžeta. Takva politika imala je ozbiljne posljedice za opremljenost i borbenu spremnost slovenske vojske.

Neke provjere pokazale su da čak ni elitne slovenske postrojbe po NATO standardima uopće nisu spremne za borbeno djelovanje, nego samo za mirnodopske aktivnosti. Mediji su izvještavali kako elitni slovenski vojnici uopće nisu znali manevrirati u prostoru, a oprema im se raspadala. Najava slovenskog ministarstva obrane o kupnji 14 oklopnjaka ipak je naišla na kritike u javnosti i oštar otpor opozicijske Ljevice, lijeve antisistemske stranke o kojoj, zahvaljujući sporazumu o izvankoalicijskoj suradnji s vladajućima, ovisi parlamentarna većina i opstanak manjinske vlade Marjana Šareca.

Politička bura

Zastupnici Ljevice, stranke koja se oštro suprotstavlja militarizaciji u Europi – pa čak i žilet-žici na hrvatsko-slovenskoj granici, po čemu je usamljena u Sloveniji – dvoje u opravdanost nabave novih oklopnjaka. Cijeli posao, poručuju, “smrdi po korupciji”.

Naglašavaju kako bi novac bilo bolje investirati u zdravstvo i obrazovanje. Iz ministarstva obrane, kojem je sada na čelu bivši šef diplomacije Karl Erjavec – koji je bio ministar obrane i u vladi Janeza Janše sredinom prošlog desetljeća u vrijeme afere Patria – uzvraćaju pak kako je riječ o neophodnoj investiciji kojom će se poboljšati borbena spremnost slovenske vojske, čime će Slovenija ispuniti jednu od svojih obaveza prema NATO-u. Spor oko novih oklopnjaka nije jedini problem koji se ovih dana ispriječio između Ljevice i šarolike koalicije koju je prije više od godinu dana okupio premijer Šarec. Još veći razdor izaziva prijedlog Ljevice o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja s obzirom na to da je postalo prevelik teret za siromašnije građane.