Četiri domaće banke jučer su potpisale ugovor o zajmu od 80 milijuna eura za Agrokor, na rok od 15 mjeseci i uz kamatu od 4,97 posto. Ta kamata je gotovo upola manja od one koju je godinama plaćao Agrokor za kredite. Već danas novac je pušten prema dobavljačima Agrokora kojima je novac najpotrebniji – OPG-ovima i srednjim tvrtkama. Radnici Agrokorovih kompanija jučer su primili plaće. Isplaćena je iz ovotjednog priljeva od prometa koji je od ponedjeljka iznosio 250 milijuna kuna.
Ostalih 70 milijuna eura trebale bi dati ruske Sberbank i VTB banka, no još uvijek se dogovaraju detalji. Prije svega te banke žele da i nedavno odobrenih 100 milijuna eura koje su odobrile imaju ista pravila kao i krediti koji se odobravaju u tijeku trajanja zakona, odnosno da imaju prednost naplate.
– Financijsku injekciju od 100 milijuna eura koju smo dali bila je namijenjena za plaće zaposlenicima, isplatu dobavljača i podmirenje poreza Agrokora, a što je koncernu omogućilo nastavak normalnog operativnog poslovanja. Stoga želimo imati razumijevanje svih uključenih aktera oko naše namjere da zaštitimo svoje nedavno ulaganje na način da dobije status super seniority-a, obzirom na vremenski trenutak i okolnosti kada su sredstva plasirana – komentirao je predsjednik uprave Sberbank Mario Henjak.
Šest ponuda za preustroj
Najava o sklapanju ugovora od 80 milijuna eura u srijedu, ohrabrila je ulagače, pa su se cijene dionica jučer stabilizirale. Slovenija se pak zbog zaštite da se dobit iz Mercatora ne povuče u Hrvatsku planira zaštititi zakonom, a povjerenik za Agrokor Ante Ramljak taj je potez Slovenaca pozdravio. Iako je Ramljak poslao pozivno pismo za posao restruktuiranja Agrokora na tri adrese - Alvarez&Marsal, McKinsey i Alix partners, jučer je prezentaciju održalo čak šest kuća. Međutim nitko ispred kuće Alvarez&Marsal, kako se je i očekivalo, nije se pojavio. Svoje usluge prezentirale su konzultantske kuće Alix partners, EY, KPMG, Roland Berger, McKinsey i BCG.
Ramljak je jučer i službeno imenovao privremeno vjerovničko vijeće, koji je i bio preduvjet da se kredit odobri. U njemu su, kao što je bilo i najavljeno, dva predstavnika dobavljača, zatim dva predstavnika banaka – Zagrebačke i Sberbanke te u ime fondova predstavnik američkog fonda Knigthead Capital Management.
Upravo je taj fond jedan od njih nekoliko koji bi, prema najavama, a za što smo potvrdu dobili još u ponedjeljak, sudjelovali u daljnjem financiranju Agrokora. Prema dogovoru, od početka tjedna riječ je iznosu od 400 milijuna eura.
Pretežno je riječ o svjetskim hedge ili investicijskim fondovima koji su već sudjelovali u kreditiranju Agrokora kroz PIK ili obične obveznice. Imenovano vjerovničko vijeće ima pravo, kako stoji u lex Agrokor, na informacije o stanju dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava, a u ime vjerovnika sudjeluje u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.
U regiji zabrinuti
Također, bez suglasnosti vijeća, izvanredni povjerenik ne može donijeti odluku niti raspolagati nekretninama, dionicama ili udjelima u povezanim i ovisnim društvima Agrokora ako vrijednost te aktivnosti prelazi 3,5 milijuna kuna.
Jučer je sastanak Vjerovničkog vijeća trajao je satima što potvrđuje i ranije najavljena očekivanja da dogovor među bankama neće biti lak. Upravo zato što svi vjerovnici – banke ili fondovi – nisu jednako osigurani. Oni koji su prvi kreditirali Agrokor bolje su se i osigurali, a oni koji su tu odluku donijeli kasnije, a to su upravo ruske banke, imaju slabije osiguranje.
Otplata kredita ruskog Sberbanka počet će 2021. godine za odobreni kredit od 912 milijuna eura. Ruska VTB banka u tri je navrata dala kredite od 50, 250 te 60 milijuna eura, koji se moraju otplatiti u sljedeće tri godine.
Obje ruske banke nedavno su uskočile s odobrenjem 100 milijuna eura kredita koji bi se trebao vratiti u sljedeće dvije godine. Obveznicama je Agrokor financiran u tri navrata, s 300, 325 i 266 milijuna eura. Kroz PIK obveznice dano je 485 milijuna eura Agrokoru, dok je kredit četiriju investicijskih banaka iznosio 200 milijuna eura.
I dok se u Hrvatskoj provode svi dogovori kroz zakon, u regiji u kojoj je Agrokor poslovao sve više strahuju da se iz njihovih društava novac ne bi izvlačio u Hrvatsku. Zbog toga je slovenska vlada usvojila prijedlog zakona za zaštitu društava od sistemskog značaja kako bi spriječila Agrokor da koristi sredstva Mercatora.
>> Dinko Cvitan tjednima medijima tajio da mu sin radi u Konzumu
Ovo je normalan i mudar potez slovenske Vlade, a isto se očekuje i od Srba vrlo brzo. Ovo znatno umanjuje prostor Agrokoru za nove bankarske kredite. A država da spasi proračun mora provoditi dodatnu poreznu presiju na onom zdravom dijelu gospodarstva koje nije umočeno u Agrokor.... Uostalom, već je počelo sa hapšenjima po istoku Slavonije