Nada za Hrvate

Slovenci presudili u korist štediše Ljubljanske banke

Foto: Arhiva VL
Slovenci presudili u korist štediše Ljubljanske banke
05.12.2010.
u 23:15
Štediša iz Sarajeva treba dobiti 81.118 dolara štednje s pripadajućim kamatama, no ne zna se kako će se naplatiti.
Pogledaj originalni članak

Nakon 13 godina sudskoga spora protiv Ljubljanske banke, koji se poveo u Frankfurtu na Majni 1997., a ovih dana dovršava u Ljubljani, prvi štediša Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine nadomak je velike pobjede. Sud u Ljubljani 23. listopada 2010. godine donio je pravomoćno rješenje kojim se Ljubljanskoj banci nalaže da štediši iz Sarajeva isplati 81.118 dolara njegove štednje s pripadajućim kamatama!

Zabrana 16 godina

Franc Bucik, odvjetnik štediše koji ne želi da mu se ime pojavljuje u medijima, kaže da je izvršenje presude u tijeku. Prvi je to štediša s ovih prostora koji sudski spor s Ljubljanskom bankom privodi kraju i to u – Sloveniji. Otprije je poznato da je Ljubljanska banka cijelu svoju imovinu prenijela na Novu ljubljansku banku, a ona sama nije proglasila stečaj kako bi spriječila mogućnost da isplata devizne štednje postane obveza slovenske države.

U međuvremenu, Slovenija je još 1993. zabranila sve parnice povezane uz staru štednju u Sloveniji, a zabrana je trajala punih 16 godina. Za to vrijeme prevareni su građani pokretali sporove u Italiji, Hrvatskoj, Njemačkoj i Strasbourgu, a tek rijetki uspjeli su se naplatiti zapljenom imovine banke uglavnom u hrvatskim filijalama. Pravomoćna presuda u korist štediše iz BiH prva je presuda do koje je došlo nakon što je u prosincu 2009. slovenski Ustavni sud ukinuo zabranu vođenja parnica protiv Ljubljanske banke.

Država jamči za uloge

Prije ovog slučaja, u ožujku ove godine Općinski sud u Ljubljani presudio je u korist Zagrepčanke Milice Gaković, no kako se banka žalila, njezina presuda još nije pravomoćna. Sud u Ljubljani tada je objavio da raspolaže sa 140 sličnih parnica, a spor štediše iz Bosne donekle se razlikuje samo po tomu što je pokrenut u Njemačkoj. Odvjetnik Franc Bucik kaže da je njegov klijent podnio tužbu u Njemačkoj na osnovi zakona prema kojemu stranci mogu biti tuženi u Njemačkoj ako se dokaže da imaju imovinu u toj zemlji. Kako je štediša dostavio takve dokaze, njemački se sud gotovo deset godina bavio slučajem Ljubljanske banke.

– Spis ima više tisuća stranica. Najviši autoriteti njemačkoga građanskog prava iznijeli su svoj sud. Koliko im je taj spor važan, vidi se po tomu što je Ljubljanska banka za njega angažirala čak tri njemačka odvjetnika, jednog američkog i jednog slovenskog – kaže Bucik.

Na osnovi presude Okružni sud u Ljubljani donio je rješenje o izvršenju u listopadu 2010. Sarajlija još nije došao do svog novca, a kako će se naplatiti, budući da Ljubljanska banka ni u Sloveniji nema imovine, odvjetnik Bucik ne želi otkrivati. Kaže samo da na osnovi slovenskih zakona i europske direktive "država jamči za štedne uloge".

Nije sukcesijsko pitanje

– Uvjeren sam da je ova presuda presedan te da će ona omogućiti ostalim štedišama Ljubljanske banke da se naplate – kaže Bucik. Slovenci tvrde da oko 132 tisuće štediša Ljubljanske banke u Zagrebu potražuju 175 milijuna eura, a oko 165 tisuća deviznih štediša iz Bosne i Hercegovine oko 90 milijuna eura.

Hrvatski odvjetnik Božidar Vukasović tvrdi pak da je dug prema štedišama iz Hrvatske oko 300 milijuna eura s kamatama, ne računajući dio koji je preuzela hrvatska država. Slovenci su se nadali tu obvezu predstaviti kao sukcesijsko pitanje, no nakon što su dvadeset godina bježali od nje, ona im polako dolazi u vlastito dvorište.

Pravomoćna presuda štediši iz Bosne drugi im je udarac u kratkom roku. Prošli mjesec iznenadila ih je Banka za međunarodna poravnanja iz Basela koja je odbila posredovati o staroj štednji među sljednicama SFRJ, što zapravo znači da se štednja ne može tretirati kao sukcesijsko pitanje.

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 106

SN
snovak45
21:37 06.12.2010.

Uvijek da krenemo dalje. Kao znak dobre volje dokinite vrlo ružan međunarodni incident s vojskom i povucite se s Hrvatskog ozemlja Sv. Gere. Složit ćete se da sve drugo ni približno nije takav gaf i igranje s vatrom. Krediti i novci su ipak niži intenzitet.

Avatar kilo
kilo
21:48 06.12.2010.

Slovenci. Ja vas ne mrzim. Vi mi se gadite! Pozdrav od srečka!

OB
-obrisani-
14:11 06.12.2010.

...., a i suza.....mislili ste popaliti lovu kao nekada u Jugi,a ?! E, sad će biti veselo \"v Deželi\".......