Slovenska agencija STA objavila je jučer da će Sud EU u Luksemburgu za nekoliko tjedana u službenom listu EU objaviti sažetak sadržaja tužbe koju je podnijela Slovenija protiv Hrvatske u vezi s arbitražom. Taj bi sažetak, tvrde, trebao sadržavati i razloge tužbe i prijedloge Slovenije, čime bi ključni dio njezina sadržaja postao dostupan javnosti. STA se pritom pozvala na tiskovni ured Suda, no u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova neslužbeno kažu da objava takvog sažetka nije praksa Suda EU niti je takvo što u planu. Zbog čega slovenski mediji plasiraju takve informacije i što bi objava sažetka uopće značila za postupak, naši izvori ne žele nagađati i poručuju tek da objavljena informacija ne stoji.
Prijevod na francuski
Slovenija je Hrvatsku u srpnju tužila zbog odbijanja provedbe arbitražnog pravorijeka o granici, a iz dosadašnjih izjava slovenskih političara poznato je da Slovenci tvrde da Hrvatska time krši pravo EU, odnosno da onemogućuje Sloveniji provođenje zajedničke ribolovne politike i pravila Schengena u dijelu granice na moru. Tvrde i da je službeni Zagreb time prekršio pravilo o lojalnoj suradnji među državama članicama EU.
U MVEP-u tvrde da je slovenska tužba sada u postupku prijevoda na francuski, službeni jezik Suda, nakon čega će se prevesti i na hrvatski i dostaviti Hrvatskoj. RH će se tada očitovati na tužbu, nakon čega slijedi daljnja procedura u Luksemburgu koja podrazumijeva imenovanje suca izvjestitelja i glavnog pravobranitelja, a stranke će se tada očitovati i predlažu li usmenu raspravu koja se uvijek odvija pred očima javnosti.
Hrvatska i dalje stoji pri odluci kojom je Sabor jednoglasno odlučio o izlasku iz arbitraže, nepovratno kompromitirane dokazima o nedopuštenom lobiranju Slovenije među arbitražnim sucima koje je 2015. objavio Večernji list, a premijer Plenković više je puta naglasio da je riječ o činjenici od koje Hrvatska neće odustati.
Sloveniji je nuđeno i bilateralno rješenje graničnog pitanja, i to takvo koje bi bilo na tragu arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje, s vrlo malim izmjenama kada je riječ o režimu na moru. Takav dogovor, međutim, formalno ne bi značio provedbu arbitražne odluke, što je za slovenske političare očito teško probavljivo.
Tehnički premijer Miro Cerar objašnjava da je njegova vlada tužbom htjela naglasiti da nije riječ o političkom, nego o pravnom pitanju. Slovence je zbog toga razljutio i stav Europske komisije koja se nije htjela priključiti slovenskoj tužbi, a najviši slovenski dužnosnici EK su prozivali za pristranost i nedosljednost.
Međunarodno pravo
Slovenski predsjednik Borut Pahor tumačio je da je riječ o lošoj poruci zemljama na Balkanu kako se ne moraju držati postignutih dogovora, no u našem ministarstvu tumače da je Komisija time jasno dala do znanja da nije riječ o pitanju europskog prava. Uvjereni su da će i odluka suda u Luksemburgu biti na tom tragu, da će Sud zaključiti da se ne radi o pitanju koje se tiče europske pravne stečevine, nego međunarodnog prava te da će se proglasiti nenadležnim.
A zašto Hrvatska nije tužila Sloveniju odmah po otkrivanju zavjere slovenskih političara i nekih sudaca u arbitraži?! Da je to učinila, danas ne bi imali ovaj teatar. Ima li uopće u Hrvatskoj odgovornih političara i kako kazniti nekompetentne uhljebe?!