Slovenci traže odvjetnike

Slovenija je napravila konkretan, ali prije svega taktički, korak prema Hrvatskoj, ali i prema svojoj javnosti, zbog odbijanja Zagreba da primijeni odluku arbitraže o granici, iz koje je Hrvatska, slijedeći članke međunarodne pravne konvencije, izišla zbog kršenja postupka i sporazuma. Slovenska je vlada na jučerašnjoj sjednici odlučila da će angažirati pravne stručnjake iz područja prava EU koji bi zastupali Ljubljanu u mogućim tužbama protiv Zagreba na nekom od međunarodnih sudova.


Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je kako bi prvi korak bio tužba protiv Hrvatske suda EU u Luxembourgu jer Hrvatska, ne želeći implementirati presudu, krši vladavinu prava EU te podsjetio kako je implementacija arbitražne odluke navedena u pristupnom ugovoru Hrvatske u EU.

U proces će biti uključen i Alain Pellet, odvjetnik koji je bio na čelu pravnog tima Slovenije u kontaminiranom postupku, ali prvo treba proći šest mjeseci, koliko iznosi rok za pripremu implementacije odluke, a koji istječe potkraj prosinca, dodao je ministar Erjavec.
Hrvatska pak smatra da Ljubljana nema temelja za pokretanje postupka, ali ako se tužbe možda jednom pokrenu, hrvatska će strana znati kako na to odgovoriti, doznaje se iz političkih izvora.

No rješenje problema vide, kao i dosad, u razgovoru Zagreba i Ljubljane i ističu još jednom da je Zagreb otvoren za dijalog. 
U hrvatskom pristupnom sporazumu arbitraža se ne spominje kao uvjet pridruživanja Hrvatske. Spomenuta jest u jednom dijelu sporazuma, i to onom koje se odnosi na ribarstvo, odnosno kad se govori o recipročnim pravima slovenskih i hrvatskih ribara, i to kao fusnota kojom se kaže da će se taj dio pravne stečevine početi primjenjivati s odgodom, jednom kad se potpuno primijeni arbitražna odluka.
To u ovom trenu znači da je riječ o nemogućem uvjetu.

Kako taj uvjet nije ispunjen, nije nastala ni obveza koju netko ne bi poštovao, smatra izvor s kojim smo razgovarali. Treba podsjetiti da se arbitražna odluka, pa i da je legitimna i vjerodostojna te da je prihvaćaju obje strane, može provesti samo zajedničkim dogovorom. Svako jednostrano provođenje odluke, posebice prijetnjama i silom, kršenje je međunarodnoga prava.