Na manje kirurške intervencije kao što su operacija varikoznih vena ili hemeroida u Sloveniji se predugo čeka pa se pacijenti sve češće odlučuju da to obave u inozemstvu, zbog čega se ljute domaći liječnici privatnici s koncesijom, ali i zaštitnici prava pacijenata, piše ljubljanski "Dnevnik".
Takve se intervencije još uvijek plaćaju iz osiguranja za javno zdravstvo, iako se razmišlja da ih se izbaci iz takozvane obvezne košarice zdravstvenih usluga koja je na raspolaganju svim osiguranicima.
Lani je osiguranika kojima su odobreni troškovi ambulantnih intervencija u inozemstvu porastao za 40 posto, pri čemu se je 45 posto pacijenata odlučilo za operaciju u Hrvatskoj, 35 posto u Italiji, a 12 posto u Austriji, što je ovisno o tome koja im je zemlja najbliža prema mjestu stanovanja, piše list.
"To je novac slovenskih osiguranika i pitanje je s kakvim ga pravom naše osiguranje daje hrvatskom zdravstvu, umjesto da tim novcem omogući veću dostupnost operacija u Sloveniji", kazala je za "Dnevnik" Zlata Rebolj, zastupnica prava pacijenata s područja Novog Mesta, odakle velik broj ljudi s teškoćama na venama odlazi u Zagreb.
Oko četvrtine jednostavnih operacija u inozemstvu odnosi se na operacije proširenih vena, iako su slovenske bolnice i privatni koncesionari opremljeni za takve operacije, ali se na njih u prosjeku čeka 13 mjeseci zato što za njih ministarstvo zdravstva ne odobrava dovoljno programa jer ih ne smatra prioritetnima i drži da se pacijenti u strahu od zapleta ili tromboze prerano javljaju za operacije.
"Naše prioritete određuje ministarstvo zdravstva, a kad bi nam odobrili veće programe mogli bismo platiti više takvih intervencija", kazao je za "Dnevnik" ravnatelj slovenskog zdravstvenog osiguranja Samo Fakin, dok liječnik koncesionar Marko Bitenc, privatnik s najkraćim rokom čekanja na operacije, tvrdi da bi mogao izvoditi više operacija nego sada kad bi mu se to dopuštalo, i po cijeni manjoj od 800 eura, koliko tu operaciju naplaćuju javne zdravstvene ustanove.
Takozvano prekogranično liječenje, kojim se priznaju i pokrivaju troškovi liječenja u inozemstvu, kada je riječ o manjim abmulantnim operacijama u članicama Europske unije, olakšala je prije par godina prihvaćena europska direktiva, a lani je za takve oblike liječenja iz slovenskog javnog zdravstvenog osiguranja priznato oko pola milijuna troškova, piše "Dnevnik", te dodaje da je trend u porastu jer je broj inozemnih operacija i adekvatnih troškova u nekoliko zadnjih godina utrostručen.
Slovenci ne mogu bez Hrvatske, da nemaju svoje zadrte političare kao i mi, bili bi najbolji susjedi na planeti..