Slovencima možemo uskratiti nekretnine

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Jurica Galoić/PIXSELL/ilustracija
Autor
Ivanka Toma
17.12.2008.
u 19:14
Pogledaj originalni članak

Hrvatska ima pravno sredstvo kojim bi mogla kontrirati Sloveniji i pritisnuti je da popusti u blokadi pregovaračkog procesa. To tvrdi profesor na Katedri za europsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Siniša Rodin, navodeći da bi se hrvatska strana trebala pozvati na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno njegov članak 120. kojem je osnovni smisao sankcioniranje povrede ugovora.

Objašnjava kako je granica između Slovenije i Hrvatske bilateralno pitanje, a ako neka članica EU blokira pregovore i ističe kao uvjet bilateralno pitanje koje nema veze ni s pregovorima o članstvu, ni sa SSP-om, onda to dovodi u pitanje dobru vjeru EU u pregovorima s Hrvatskom te ispunjenje obveza koje je EU preuzeo SSP-om. Članak 120. SSP-a, upozorava Rodin, omogućuje da se upravo takve situacije sankcioniraju.

Hrvatska bi, prema proceduri koju predviđa SSP, o ovome problemu trebala obavijestiti Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje te pred njim istaknuti prigovor da Slovenija iskorištava bilateralno pitanje u druge svrhe te najaviti protumjeru. – Hrvatska bi mogla kao protumjeru navesti da će se proširena mogućnost stjecanja nekretnina odnositi na 26 članica EU, ali ne i na Sloveniju – kaže prof. Rodin napominjući da bi time Hrvatska pokazala kako želi da njena protumjera minimalno narušava provedbu SSP-a, da nastupa u dobroj vjeri, pa protumjeru neće primijeniti na sve članice EU, već samo na Sloveniju.

Prof. Rodin vjeruje da bi Hrvatska pravnim sredstvima koja joj stoje na raspolaganju mogla proširiti svoj manevarski prostor i dopuštenim pritiskom navesti Sloveniju da popusti u svome tvrdom stavu prema hrvatskim pregovorima. Pravni temelj za protumjeru koju predlaže prof. Rodin vidi i u međunarodnom pravu jer je, kaže, slovensko iskorištavanje bilateralnog pitanja za blokadu pregovora kršenje i Bečke konvencije o pravu ugovora.

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr