Slovenija Komisiji radi tajnosti tužbu predala na papiru

Europska komisija neće se očitovati o postupku – kolokvijalno nazvano “tužbom” – koji je pokrenula Slovenija protiv Hrvatske zbog navodnog kršenja europskog prava neprihvaćanjem arbitražne odluke kad je jučer predala dokumentaciju u Bruxelles. Štoviše, upravo je takvu informaciju Europska komisija i neformalno posredovala Sloveniji, doznajemo iz izvora bliskih EK. To stavlja Ljubljanu u nepovoljan položaj jer neočitovanje Komisije znači da ona tužbu – ne podržava.

Prema proceduri, nakon što neka država pokrene “tužbu” protiv druge države, ona prvo ide preko Komisije. Komisija ima tri mjeseca za očitovanje o njoj, a u tom roku može pozvati tuženu državu da se očituje o optužbama. Ako pravne službe Komisije procijene da tužba ima utemeljenja u europskom pravu, a da nije puki PR potez za unutarnje prilike, preuzet će tužbu i dalje voditi proces čija je krajnja instanca Sud EU. No ako Komisija nije uvjerena u argumente, neće se o njoj očitovati te država tužiteljica, ako to želi, dalje proces vodi sama. Treba napomenuti da je Komisija izuzetno dobar lakmusov papir koji predviđa uspjeh tužbi na Sudu EU. Države koje su same, bez podrške Komisije, tužile drugu državu redom su gubile. U tom kontekstu treba promatrati i informacije koje neslužbeno doznajemo iz diplomatskih izvora. Iz Slovenije dolaze signali da će tamošnja nova vlada pričekati tri mjeseca jer se u tom razdoblju komisija mora očitovati, a onda bi pokušali ipak postići neko bilateralno rješenje s Hrvatskom. Ako do njega ne dođe do jeseni, tužit će Hrvatsku Sudu EU. Ove informacije treba uzeti s oprezom jer se, naravno, ne zna kako će izgledati nova slovenska vlada i koji će stav ona zauzeti prema arbitraži iz koje je Hrvatska izašla zbog kontaminacije procesa.

Neočitovanje Komisije može se tumačiti time da ona zaista vidi granično pitanje Hrvatske i Slovenije kao bilateralno pitanje, što je stav koji Hrvatska zagovara od početka. Granična pitanja zaista i ne spadaju u domenu europskog prava, a dokaz tome su i brojne neriješene granice između država članica. No Slovenija se u tužbi ne poziva na granično pitanje, niti na hrvatsko neprihvaćanje odluke arbitraže, već na posljedice koje ono ima. Sadržaj dokumentacije koju je jučer poslala Slovenija je tajan. Da bi se dodatno osigurala povjerljivost,

Slovenija je – doznajemo – dosje Komisiji predala samo u papirnatoj formi. Inače se dokumentacija redovito predaje u elektroničkom obliku, a papir je samo simbolički dodatak. Upućeniji pak nagađaju da bi Slovenija mogla citirati ekonomske ili ekološke posljedice neprovođenja arbitražne odluke. Pri tome bi se mogla pozvati na Uredbu Vijeća iz 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u sklopu Zajedničke ribarstvene politike uključenom u Pristupni sporazum Hrvatske i EU. U sporazumu je naveden režim ribarenja po kojem bi slovenski i hrvatski ribari na određenim prostorima mogli godišnje izloviti najviše 100 tona ribe s najviše 25 ribarskih plovila.

No taj režim – piše u sporazumu – stupa na snagu tek nakon što se provede arbitražna odluka. Hrvatska je pozicija jasna - nema odluke, stoga nema ni režima, a Slovenija u toj činjenici najvjerojatnije vidi razlog za tužbu. Inače, u hrvatskom su MVEP-u komentirali da “Slovenija nema ni temelja ni razloga za pokretanje bilo kakvog postupka protiv Hrvatske pred Sudom EU i Hrvatska će znati na to odgovoriti”.