Kada bismo se koristili istom argumentacijom kao Slovenija u pitanju granice, ali ne apstrahirali samo ono što odgovara Hrvatskoj, onda bismo na komentar slovenskog premijera Marjana Šareca da Hrvatska nema riješeno granično pitanje praktički ni s jednom državom, odgovorili da je to točno.
Uz Sloveniju, tu je granica s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, odnosno sa svim republikama bivše države. Sada pogledajmo Sloveniju. U bivšoj državi graničila je samo s jednom republikom, Hrvatskom. I tu granicu nije uspjela riješiti. Pa je konačan rezultat jednak – ni Slovenija ni Hrvatska nisu riješile ono što je očito rezidualan problem bivše države. Ili, kada bismo htjeli biti malo zločesti, mogli bismo reći da je rezultat lošiji za Sloveniju – Hrvatskoj spočitava četiri granice, a ona sama nije uspjela riješiti jednu jedinu.
Uostalom, neriješene granice nisu problem, pa ni među državama EU, ako su regulirane, a to Hrvatska ima sa svim susjedima. Granice su problem ako se instrumentaliziraju u političke svrhe. Kada bismo s istom preciznošću analizirali i drugu tezu slovenskog premijera – da Hrvatska s neuređenom granicom ne može u Schengen – onda se kao logično pitanje nameće kako je onda s tom istom granicom u schengensku zonu ušla Slovenija?
No argumenti ne izazivaju emotivni naboj pa je lakše neuspjehe i razočaranje time što je, očito, Hrvatska u jačoj poziciji u Europi kompenzirati izjavama koje su, uostalom, već reciklirale razne slovenske vlade. Blokade pristupnih pregovora i ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma i ucjena bilateralnim pitanjima toliko su izlizan scenarij koji je puno bolje funkcionirao kad je Hrvatska bila izvan EU. Je li opet ta granica slamka za koju se hvata službena Ljubljana? Blokirat će Schengen?
Zaista je već vrijeme da ovaj Dan svizaca dođe kraju i da Ljubljana prekine beskonačno ponavljati isti model koji, zapravo, i ne donosi neki uspjeh. Bilateralna se pitanja rješavaju razgovorima. Ali samo ako se zaista žele riješiti, a ne ih čuvati kao (sve slabiji) as iz rukava koji se po potrebi izvlači.
Treba naglasiti da Slovenci nepravedno žele više od polovice zaljeva i da žele hrvatsko teritorijalno more da bi imali izlaza na eksteritorijalni pojas Jadrana. Srbi pak se prave mutavi na činjenicu da Dunav mijenja tok, Crnogorci bi htjeli Prevlaku, a Bošnjaci ni sami ne znaju što bi...