Minimalnu plaću dosad zatražilo 30 tisuća tvrtki za 170.000 radnika

U četvrtak do 11.30 sati, isplatu minimalne plaće u Hrvatskoj je zatražilo 30 tisuća tvrtki za približno 170.000 radnika. Isplata plaća i čuvanje zaposlenosti prioritetna je mjera u svim zemljama koje su pogođene krizom zbog korone. Visina plaće čiju isplatu jamči država prije svega ovisi o snazi i financijskim mogućnostima države.

Istovremeno kad su krenule mjere za pomoć tvrtkama u ministarstvu rada neslužbene se počelo raditi na novom zakonu koji bi privremeno suspendirao prava radnika za vrijeme epidemije. Radna verzija zakona, među ostalim, predviđa mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava, mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora, otpuštanje prije ugovorenog roka, slanje na rad izvan kuće, smanjivanje naknade, slanje na godišnji, novi raspored o radnom mjestu te isključivanje obaveze savjetovanja sa sindikatima i poslodavcima.

- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ovom trenutku prati situaciju na tržištu rada s ciljem pravovremene reakcije na novonastalu situaciju prouzročenu epidemijom koronavirusa (COVID-19). Razmatramo sve moguće scenarije o kojima ćemo prije primjene i izlaženja u javnost razgovarati sa socijalnim partnerima, odgovor je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Druge zemlje zasad se nisu fokusirale na donošenje zakona koji bi doveo do smanjenja prava radnika nego su njihove države preuzele isplatu plaća na sebe.

VIDEO Uvode se moratorij na poreze, pomoć za plaće i korona-krediti

Primjerice, Njemačka će financirati 60 posto plaće, a za radnike koji imaju jedno dijete 67 posto. No, kako ta zemlja ima jake kolektivne ugovore, prekidi rada ugovoreni su pa tako Volkswagen, koji je među prvima obustavio rad i radnike poslao kući, isplaćuje 78-95 posto plaće, odnosno pokrit će razliku od preostalih 40 posto nakon što je država preuzela isplatu više od polovice plaće.

No, zanimljivo je da njemačka vlada navodi da se sve odluke o skraćenju radnog vremena ili obustavi rada trebaju donijeti u dogovoru sa sindikatima i radničkim vijećima. Mnogi pravni stručnjaci pozivaju poslodavce da se drže važećih odredbi o pravima radnika ili da se oni mijenjaju tripartitno, na isti način na koji su i zaključeni.

Slovenija će preuzeti isplatu plaća sljedeća dva mjeseca, ali vrijedno je spomenuti da su Slovenci među prvima odlučili povećati plaće zaposlenih u zdravstvu, civilnim stožerima i ostalima koji su u javnom sektoru najviše u doticaju s virusom ili saniranjem štete 10 do 200 posto! Samozaposleni u Sloveniji, a to su ljudi koji rade sami ili imaju još jednog radnika, dobivat će 70 posto slovenske minimalne plaće. Hrvatska je samozaposlene isključila iz svojih mjera! Slovenija predlaže smanjenje dužnosničkih plaća 30 posto, ali i sudačkih.

Prvi put u povijesti isplatu plaće na teret države preuzela je i Velika Britanija i do 80 posto, a najviše 2500 funti mjesečno. Britanci su tom prilikom upotrijebili američki izraz 'furlough', pravo na plaćeno odsustvo, dosad nepoznat u britanskom zakonodavstvu, što je postao najčešće guglani izraz u Velikoj Britaniji.  Amerikanci kasne u svemu, pa i u režimu zaštite radnika. Prvi zahtjevi za plaćena bolovanja počet će se primati tek od 1. travnja, ali će biti na snazi do kraja ove godine. Reagirao je i hrvatski Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čiji se predsjednik Mladen Novosel boji da će suspenzija radničkih prava u Hrvatskoj ići na štetu prava zaposlenih.

– Predlagali smo da država osigura prihode radnika (Danska čak sa 75 posto sufinancira radnike da ostanu kod kuće i u sljedećem periodu ne rade) jer time pomaže i radniku i poslodavcu, no HUP je i tu dogovorio sve za poslodavce. Ako vlada neposredno pomaže poslodavcima, upitno je hoće li se to preliti i na radnike, a ako očuva prihod radnika, to će se neupitno preliti i na poslodavce jer im pokriva trošak plaća. Još jednom podsjećamo kako je riječ o javnim sredstvima. Naše iskustvo govori kako poslodavci koriste potpore, a radnike ponovno isporučuju državi na brigu, na isplatu naknada za nezaposlenost, što je dvostruki trošak za državu. Dakle, potporom radnicima država plaća jednom, a potporom poslodavcima često najmanje dvaput – kaže Novosel.

VIDEO: Sjednica Hrvatskog sabora u zgradi INA-e