Zemlje regije očekuju jednak tretman dobavljača tvrtki vezanih uz Agrokor kao i u Hrvatskoj

Vlade u regiji u kojima posluje Agrokor – BiH, Srbija, Slovenija i Crna Gora zaključili su nakon sastanka u Vladi Srbije da im je najvažniji cilj zaštititi zaposlene i interese dobavljača.

U Beogradu je na poziv srbijanskog ministra trgovine Rasima Ljajića održan sastanak ministra trgovine i ekonomije zemalja u regiji, za koji Hrvatska nije dobila poziv, a na kojem je doneseno pet zaključaka: formiranje ministarskog tima zemalja u kojima Agrokor posluje te provođenje kontrole financijskih i robnih tokova kompanija vezanih za Agrokor u skladu sa zakonima u četiri zemlje, nadalje, očekuju odabir nezavisnog savjetnika za restrukturiranje, kao i da privremeni upravitelj u Agrokoru jednako tretira dobavljače, kako one u Hrvatskoj, tako i one u regiji, a izražena je i spremnost za razgovore s predstavnicima Vlade RH u cilju iznalaženja zajedničkih rješenja za stabilizaciju poslovanja Agrokora.

Mercatorova “nezavisnost”

Sastanak je bio zatvoren za novinare, a premijer Aleksandar Vučić poručio je prije sastanka kako se neće dozvoliti da srbijanske kompanije pretrpe štetu zbog Agrokora. Vučić je novinarima rekao da je Srbija, na temelju mjera koje je njegova Vlada donosila, obavila uvid u financijske transakcije tvrtki koje posluju u sastavu Agrokora, poručio je da neće dopustiti da se šteta prelije na srbijanske kompanije te da u cilju mogućnosti zaštite mogu ići na određene privremene mjere pred tamošnjim Privrednim sudom. – Što se tiče Mercatora S, mi imamo direktan financijski ugovor sa slovenskim Mercatorom, a ne s Agrokorom. To nam daje neku vrstu nezavisnosti s Agrokorom, ali u krajnjoj liniji, u istoj smo situaciji – rekao je Vučić.

Kod podjela i preuzimanja prije nekoliko godina odlučeno je da Mercator Slovenija upravlja trgovinama u Srbiji i Crnoj Gori – Idea i Roda. S druge strane, u BiH posluje Konzum BiH kojim se upravlja iz Hrvatske. No u svakoj tvrtki posluje se po tamošnjim zakonima i uz zasebne račune. No nedavno je Slovence zabrinulo moguće iznošenje dobiti iz njihove zemlje u matični Agrokor, što je prošli tjedan nakon provjera opovrgnuto. Možda je sumnju pobudio pad prihoda i dobiti Mercatora u devet prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, no uzrok tome su prije svega manje marže i prodaja određenih segmenata. U isto vrijeme Mercator je imao značajna ulaganja.

U utorak bi ta kompanija, prema najavama, trebala objaviti izvješće o poslovanju za cijelu prošlu godinu. No kako se mogući odljev novca iz Slovenije u Hrvatsku ne bi dogodio, Slovenija je uvela zakon tzv. lex Mercator. Kada je o Srbiji riječ, ta zemlja ima puno strože zakone kojima se onemogućava iznošenje novca kod povezanih društava, pa im zaštita u obliku takvog zakona nije potrebna. U Srbiji također, barem prema dosadašnjim tvrdnjama, dobavljači nemaju potraživanja. Istodobno, Agrokor je dobavljačima u Sloveniji dužan više od 40 milijuna eura. No istodobno tamošnji najveći dobavljač za banane i južno voće Izet Rastoder tvrdi da je uspio naplatiti najveći dio potraživanja. Dug prema dobavljačima u BiH je oko 66,5 milijuna eura. Ovaj tjedan tamošnji ministar trgovine i ekonomskih odnosa Milan Šarović izjavio je kako je interes svih da Agrokorove tvrtke u regiji posluju dobro. U BiH je zaposleno u oko 10 društava oko 6000 radnika.

Banke pitaju: Tko će platiti

Ukupno u sklopu Agrokora u regiji radi približno 30.000 radnika. Društava je puno, ali u javnost se ide s onim najvećim. Kako osim Mercatora nema izlistanih tvrtki na burzi, ne može se niti doći do točnih podataka o poslovanju. No zna se da najveći dio otpada na trgovačke lance, čija je budućnost i najneizvjesnija. Sve dosadašnje analize u Hrvatskoj pokazuju da je Konzuma previše, a i da su objekti u nekom vrstu najma. Slovenski Mercator nema zamršene kombinacije pa je i najčišći za neku moguću buduću prodaju. No, najprije treba utvrditi točan popis imovine – njezinu vrijednost i obveze. Posao za sljedećih šest mjeseci. Kao što smo već i pisali, mnogo je tvrtki u sklopu Agrokora bilo više puta zalog za neki oblik kreditiranja, pa je jasno da za taj posao treba sigurno najveći dio vremena. Tek kad se bude znala vrijednost imovine i obveza, i pravac restrukturiranja će biti jasniji. No prije toga još je i puno posla vezanim za dogovore dobavljača i banaka.

Do kraja ovoga tjedna trebali bi pristupiti potpisivanju sporazuma, prema kojem bi banke i faktoring društva trebali pristati na zamrzavanje naplata potraživanja po regresnim mjenicama. Iako se navodi da bi se to primijenilo do 31. svibnja cilj je da se to produlji sve do trajanja izvanredne uprave u Agrokoru. Tada bi se ta naplata prebacila na Agrokor, koji u stvari i je pravi dužnik po tim mjenicama. Da se to ostvari, svi dobavljači, njih oko 160 te 19 banaka i 12 faktoring društva trebale bi pristupiti potpisivanju bilateralnih ugovora. No već se sada banke pitaju tko će to platiti nakon 15 mjeseci ako se sada obveze zamrznu.

>>Došao je kraj tajkunske privatizacije kojom je hrvatska politička elita stvarala nove bogataše

>>Suvremeni Glembajevi i vrijeme 'ćorke'

>>Todoriću sam rekao: Ne dam ti državnih milijardu i pol kuna