Erjavec: Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena

Slovenija će idućih dana nastojati ukinuti ulaznu točku Rigonce kroz koju je prethodnih dana iz Hrvatske ulazilo najviše migranata kako bi od migrantskog vala rasteretila područje Brežica gdje su se migranti registrirali prije odlaska prema Austriji, najavio je u ponedjeljak glavni koordinator za migracije u slovenskoj vladi Boštjan Šefic.

Šefic je najavio i oštrije mjere kontrole migrantskog vala ako se zemlje u okruženju ne budu držale preporuka iz Bruxellesa. – Ulazna točka Rigonce nije adekvatna – kazao je Šefic za Slovensku televiziju ne otkrivši pojedinosti, a najavio je da će se u postupke oko migranata ubuduće uključiti slovenska financijska policija i privatne zaštitarske tvrtke.

Drukčiji operativni postupak na granici s Hrvatskom

Prema njegovim se riječima na granici s Hrvatskom uskoro može očekivati i nešto drukčiji operativni postupak, a ako iz Hrvatske sve bude korektno najavljivano "sustav bi morao dobro funkcionirati" jer bi se i registriranje migranata u Sloveniji odvijalo brže nego do sada. Uspostavit će se i kontaktne točke s državama koje su u nedjelju u Bruxellesu sudjelovale na mini summitu o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti, a slovensko ministarstvo unutarnjih poslova svaki će tjedan izvješćivati o stanju i ispunjavanju obveza te informacije prosljeđivati u Bruxelles, najavio je Šefic, državni tajnik u MUP-u.

Ako se obveze iz Bruxellesa ne budu ispunjavale, što će se vidjeti u roku od nekoliko dana, na granici s Hrvatskom bit će potrebne oštrije mjere kontrole, kazao je Šefic, ne želeći govoriti o pojedinostima.

"Vjerujem u razrješenje migrantske krize"

Vjerujem u Sloveniju, ali vjerujem i u europsku solidarnost i razrješenje migrantske krize zajedničkim nastupom, rekao je u ponedjeljak u razgovoru za CNN slovenski premijer Miro Cerar. Ponovio je da je Slovenija spremna i na samostalne mjere ako ne bude europske solidarnosti i suradnje s ostalim državama na balkanskoj migrantskoj ruti. "Slovenija je u vrlo ozbiljnoj situaciji jer u našu zemlju dolaze deseci tisuća migranata svakog dana, a mi smo mala srednjoeuropska zemlja sa samo dva milijuna stanovnika", kazao je Cerar u razgovoru sa Christiane Amanpour koja je prve izbjegličke krize na Balkanu 90-ih godina pratila još u vrijeme kad je sadašnji slovenski premijer bio asistent na ljubljanskom Pravnom fakultetu.

Cerar se nije dao smesti ni pitanjima kako to da je pred bruxelleski sastanak o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti dramatično najavljivao mogući raspad EU-a, ni podatkom američke novinarke da je u Sloveniju u deset dana ušlo samo 76.000 migranata, od kojih je velika većina kroz nju samo prošla. "Slovenija ima samo dva milijuna stanovnika, a u samo jednom danu primila je 13.000 izbjeglica – znate, to je kao da u SAD u jednom danu dođe dva milijuna ljudi", dramatično je usporedio Cerar dolazak migranata s Balkana i dolazak migranata iz Latinske Amerike u SAD preko zida na granici s Meksikom, što je tema i u ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji.

Cerar je kazao da se Slovenija zauzima za humanost prema migrantima i solidarnost među europskim državama u ovladavanju migracijskom krizom jer Europa ne može dopustiti da u nju dođu svi izbjeglice smješteni u Turskoj po logorima te da je bitno da se ubrzo s Turskom sklopi ugovor koji bi takav scenarij onemogućio.

Foto: Reuters/PIXSELL

Cerar je kao kritičnu točku u sljedećim danima za obuzdavanje krize naveo bolju suradnju i koordinaciju među zemljama na balkanskoj ruti koje bi morale poštovati što je u Bruxellesu na mini summitu u nedjelju dogovoreno.

Ako toga ne bude, Slovenija će na granici morati uvesti oštrije mjere, no Cerar nije želio reći kakve. A na pitanje hoće li djelovati poput Mađarske i na granicu s Hrvatskom postaviti žicu odnosno zid te o tome da je upozoravao na raspad EU-a ako ne dođe do konsenzusa o migrantskoj krizi, Cerar je rekao da vjeruje u Sloveniju čije interese treba zaštititi, ali da treba štititi i zajedničke europske vrijednosti te da o zidu za sada ne razmišlja.

Erjavec: Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak u razgovoru za slovensku televiziju da dodatne mjere na granici s Hrvatskom za ograničavanje migrantskog vala, uključujući smanjenje broja ulaznih točaka, nisu isključene ako se Hrvatska ne bude držala dogovora iz Bruxellesa.

Erjavec je isključio mogućnost koju je nedavno iznio hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić da Hrvatska migrante iz istočne Hrvatske prevozi izravno u Šentilj ako Slovenija ima problema s njihovom registracijom i transportom.

Erjavec je kazao da to za Sloveniju nije opcija jer bi to značilo da ne poštuje schengenska pravila kojih se kao članica schengenskog prostora mora držati te da se o svemu mora dogovarati s Austrijom koja propušta sve manje migranata.

"Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena, neka svoje recepte zadrži za sebe, vidimo da s izbjeglicama ima mnogo problema", kazao je Erjavec.
Prema njegovim riječima, nije isključeno da će Slovenija idućih dana pooštriti kontrolu na granici s Hrvatskom i smanjiti broj ulaznih točaka za migrante, posebno ako se Hrvatska ne bude držala dogovorenog na nedjeljnoj konferenciji u Bruxellesu.

Foto: Reuters/PIXSELL

Povećati propusnost za migrante na slovensko-hrvatskoj granici nerealno je očekivati, naglasio je Erjavec, dodavši da Europa Sloveniji za zaštitu schengenske granice nudi pomoć te da zato Ljubljana još ovog tjedna na granici s Hrvatskom očekuje policajce iz Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Nizozemske i Njemačke.

"Vojska nije prijetnja civilnoj sferi"

Slovenija u Bruxellesu nije prihvatila obvezu primanja više migranata ili osnivanja hot-spota za migrante jer nije balkanska država nego država srednje Europe i članica Schengena iako leži na balkanskoj migrantskoj ruti, kazao je Erjavec.

Rekao je da ne želi proglašenje izvanrednog stanja u Sloveniji zbog migrantskog pritiska, ali da je i to "opcija" ako stvari budu eskalirale, a migrantska kriza ne bude uskoro riješena.

Isto tako, smirivanju stanja i uvođenju "reda i mira" s migrantima u krajevima u koji oni dolaze pomoći će angažiranje vojske, kazao je Erjavec, dodavši da se nada kako će neke marginalne skupine koje traže referendum o prihvaćenim dopunama zakona o obrani koje dopuštaju angažman vojske u zaštiti od migranata odustati od svog zahtjeva.

Vojska i njezino angažiranje na osnovi usvojenog zakona nije prijetnja civilnoj sferi i ne može biti zloupotrijebljena u političke svrhe, kazao je Erjavec pokušavajući smiriti određene pojedince i skupine.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>>Uz komunalce i zatvorenici čiste smeće koje su izbjeglice ostavile na granici

>>U Hrvatskoj bi na okrepi i odmoru trebalo biti 5 tisuća izbjeglica