Slovenski epidemiolozi upozoravaju da još nije kraj epidemije covida-19, unatoč poboljšanju stanja i situaciji kad se nastavljaju trendovi značajnog smanjenja zaraze, te da će neke restrikcije ostati i tijekom ljeta.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 326 novih zaraza koronavirusom, a projekcije su da će dnevni prosjek zaraza najkasnije početkom idućeg tjedna pasti na manje od 300, što znači da bi zemlja napokon ušla u "zelenu" fazu, kad su predviđena nova popuštanja mjera, što se s velikim očekivanjima prati u javnosti.
No, kako je na konferenciji za novinare u Ljubljani upozorila epidemiologinja Irena Grmek Košnik iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje (NIJZ), to nikako ne znači da se ljudi mogu opustiti jer će i dalje biti obvezno nošenje maski i osnovne protuepidemijske higijenske mjere, a u mnogim slučajevima i potvrda o imunosti za neke događaje ili prelazak granice.
Epidemiji još nije došao kraj, ističe epidemiologinja. Trebat će i dalje primjenjivati mjere, dezinficirati ruke, paziti na distancu i na higijenu kašlja, a oni koji osjete simptome zaraze morali bi ostajati kod kuće, upozorila je, podsjetivši da je u Sloveniji epidemija Covida-19 lani proglašena kad je bilo 140 oboljelih u jednom danu, a u bolnicama manje hospitaliziranih nego što je sada slučaj.
Prema podacima koje je u utorak objavila vlada, u Sloveniji je u zadnja 24 sata s 3558 PCR-testova potvrđeno 326 novih zaraza, trenutno je hospitalizirano 300 covid pacijenata, a tri su osobe umrle u povezanosti s covidom.
Vlada će o mogućem proglašenju "zelene" faze i popuštanju mjera odlučivati u četvrtak, ovisno o trenutnom stanju.
Naša država nije sigurna od virusa sve dok nisu sigurne sve države, u normalnost može nas vratiti samo globalni pristup u nabavi cjepiva", upozorila je epidemiologinja Grmek Košnik.
"I dalje moramo biti spremni na mjere koje nam omogućuju koliko-toliko normalan život", dodala je.
"Prošetao" ljubimca soma po poplavljenim ulicama svog grada
Slovenija uskoro u 'zelenoj fazi', europski epidemiolozi: Pandemija domoljubne hendikepiranosti još aktivno traje i zbog toga na Schengenskoj granici Europe ostaje čvrsta žilet žica koja zaustavlja nepodobne, opasne i zaostale samoprozvane domoljube sa Balkana, Pakistana, Tadžikistana i Afganistana.