Slovenija više gubi ako odbaci Arbitražni sporazum

Padne li sutra na referendumu u Sloveniji Arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije o granici, negativne posljedice više će osjetiti Slovenija iako bi i u tom slučaju i pred Hrvatskom iskrsnuli problemi u vezi s pridruživanjem EU. No tada bi važnu ulogu trebala odigrati međunarodna zajednica, slažu se hrvatski i slovenski diplomati i analitičari.

– Slovenija bi izgubila vjerodostojnost – smatra jedan od hrvatskih diplomatskih izvora. Naime, slovenski parlament već je ratificirao sporazum, da bi ga nakon toga ga poslao na referendum. U tom slučaju, kako je već slovensku javnost upozorio premijer Borut Pahor, međunarodna zajednica neće dobrohotno gledati na takav potez. Vrlo je realno očekivati jak politički pritisak iz Europe, pa čak i iz zemalja koje su dosad – više ili manje otvoreno – stajale uz bok Sloveniji te joj pružale podršku, u prvom redu Nizozemska i Velika Britanija. SAD je već odigrao značajnu ulogu u diplomatskom posredovanju i pritisku, što je u konačnici i dovelo do slovenske deblokade pristupnih pregovora, čime su poslali poruku što misle o takvom ponašanju. Pahor u unutardržavnom političkom diskursu čak barata riječju – izolacija.

Kad je riječ o mogućoj ponovnoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, s kojima je Hrvatska bila suočena, takva opcija je gotovo nemoguća i u slučaju pada sporazuma, ali i u slučaju njegove potvrde na referendumu. U tome se slažu i slovenski i hrvatski analitičari. Među ostalim, sporazum Kosor – Pahor je tako sastavljen da Slovenija ne može jednostrano blokirati pregovore jer sporazum stupa na snagu tek nakon završetka pregovora. Kad je riječ o arbitražnom sporazumu o granici, Hrvatska uživa blagu naklonost Vatikana, što nikako ne treba minorizirati, iako se Slovenska biskupska konferencija izjasnila protiv sporazuma.

Doduše, opasnost od usporavanja pridruživanja ili čak od potpune blokade pristupa EU postoji. Da se bilo koja država pridruži EU, prije toga svaka država članica pristup mora ratificirati u svom parlamentu. Revolt Slovenaca u načelu bi mogao za posljedicu imati neratificiranje hrvatskog pridruživanja. Kao opcija i tu se spominje raspisivanje još jednog referenduma. U prilog tomu idu i slovenski zakoni po kojima je referendum prilično lako raspisati – dovoljno je skupiti tek 40 tisuća potpisa, no i to se može promijeniti u dogledno vrijeme jer se u Sloveniji sve više čuju kritike takvih labavih uvjeta za raspisivanje referenduma te sve više jačaju inicijative za promjenu zakona. Ma koliko referendum bio demokratski korektiv, postaje jasno da i te kako košta.

 Izvuče li Hrvatska baš sve loše karte, odnosno u slučaju najlošijeg scenarija, nada ostaje reakcija drugih država članica EU, koje bi mogle “pritisnuti” Sloveniju.

Ne prođe li Sporazum o arbitraži na referendumu, Sloveniji prijeti i zamrzavanje sadašnjeg stanja na granici, s kojim nije zadovoljna. Na to je također već upozorio premijer Pahor. Ističući kako je sporazum nada za pravedno rješenje, upozorio je da bi za 20-ak godina faktično stanje na terenu moglo prerasti u pravnu činjenicu. No, s druge strane, slovenska profesorica međunarodnog prava i nekadašnja ustavna sutkinja Mirjam Štrk upozorava da za 20-ak godina možda i neće biti otvorenog mora jer bi Hrvatska mogla proglasiti zaštićeni ekološko-ribolovni pojas.

“Arbitražni sporazum zasad čuva postojeće stanje te Hrvatska takve zone ne smije proglasiti jednostrano. Ako pak na referendumu padne Arbitražni sporazum te ako neke države članice EU, posebice Francuska, Italija i Španjolska, u Sredozemlju proglase svoje zaštitne ekološko-ribolovne zone, ništa neće sprečavati Hrvatsku da i ona ne proglasi takvu zonu”, napisala je Mirjam Štrk u slovenskom Delu.