Za Slovenijom osjetno zaostajemo: Prosječna starosna mirovina u Crnoj Gori samo je devet eura manja nego u Hrvatskoj

Hrvatska bi Vlada ovaj tjedan trebala objaviti prijedlog proračuna za 2025. s pratećim dokumentima, a strateški okvir koji je nekidan predstavljen socijalnim partnerima otkriva da država očekuje da će rast plaća biti nastavljen i iduće kalendarske godine. Ministarstvo financija vjeruje da će 2025. plaće rasti 8,2 posto na godišnjoj razini, što je sporije nego ove, ali puno bolje od kretanja plaća u posljednjih nekoliko mjeseci. Iduće godine očekuju 2,8 posto novog rasta cijena. Hrvatska narodna banka nešto je opreznija kod procjene rasta plaća te je nedavno istaknula kako očekuje da će 2025. godine bruto plaće rasti oko sedam posto. I jedni i drugi zvuče optimistično ima li se na umu što se od travnja događa s plaćama.

Privatni sektor nije pratio državnu povišicu te plaće u tvrtkama idu koji euro gore ili dolje, ovisno o mjesečnom fondu sati. Državni sektor i dalje lagano raste, ali osjetno manje nego što je to bilo do travnja ove godine. Pokažu li se procjene Ministarstva financija točnim, rast plaća od 8 posto i inflacija nešto niža od tri posto utjecat će i na buduća usklađenja mirovina. U travnju, kada dolazi prvo iduće usklađenje mirovina, ne treba očekivati ponavljanje dobrih brojki iz prethodnih krugova usklađenja jer će visina usklađenja ovisiti o kretanju plaća i inflacije u drugom dijelu ove godine u odnosu na prvo polugodište.

Prema dosad dostupnim podacima, bruto plaće rasle su 2,4 posto, a inflacija manje od pola posto, pa bi, ako se te brojke održe do kraja godine, iduće usklađenje mirovina moglo biti manje od dva posto. Na prosječne mirovine travanjsko bi usklađenje moglo donijeti deset do 12 eura veće mirovine. Eventualno osampostotno povećanje plaća tijekom 2025. godine, koje predviđaju državni makroekonomisti, povećat će iznos usklađenja mirovina u rujnu, znači trebat će ga pričekati najmanje deset mjeseci!

Na kretanje plaća u idućoj godini najviše će utjecati dizanje minimalne plaće s 840 na 970 eura bruto, što će pogurati primanja donje petine zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno negdje oko 350 tisuća radnika. Među njima bi svaki drugi mogao biti stranac. Plenkovićeva je Vlada udvostručila iznos minimalne plaće, ali ostale plaće, pogotovo u privatnom sektoru, nisu pratile toliko povećanje pa je u mnogim sektorima i profesijama došlo do uravnilovke te se smanjuje razlika između srednjih i najnižih plaća. Kad bi Hrvatska imala jake sindikate i odgovorne poslodavce, ta bi se anomalija mogla rješavati kolektivnim ugovorima, no taj oblik reguliranja radničkih prava nikad nije uhvatio korijene u privatnom sektoru.

Jedna europska direktiva obvezuje sve države članice EU da potiču zaključivanje kolektivnih ugovora te navodi da bi za najmanje 80 posto zaposlenih u Hrvatskoj plaće i dodatna prava zaposlenih morali proizlaziti iz kolektivnih ugovora. Hrvatski su poslodavci bježali od tvorničkih kolektivnih ugovora kao vrag od tamjana pa ih je država pritisnula da barem potpišu granske kolektivne ugovore, čije se važenje, odlukom ministra rada, prenosi na sve zaposlene u toj grani. Ministar Marin Piletić ističe da je zahvaljujući mogućnosti prenošenja granskih ugovora pokrivenost digao na 62 posto! No i granski ugovori daju minimume ispod kojih pojedine djelatnosti ne smiju ići, a uz to je Vlada otvorila mogućnost nagrađivanja neoporezivim naknadama, koje ne utječu na iznose mirovina ni sadašnjih ni budućih umirovljenika.

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj za rujan, isplaćena u listopadu, bila je samo 537 eura, a bez inozemnih mirovina ipak nešto većih 613 eura. Usporedbe radi, prosječna starosna mirovina u Sloveniji bila je 903 eura, a bez inozemnih mirovina 1022 eura. Pri tome prosječna starosna mirovina u Sloveniji iznosi 68 posto tamošnje neto plaće za čiste slovenske mirovine, a 60 posto kad se uključe strani radnici kojima šalju mirovinu u bivše jugoslavenske republike slično kao i Hrvatska. Čista starosna hrvatska mirovina je 46 posto neto plaće, a sa strancima pada na 40 posto.

Prosječna slovenska neto plaća zadnjih mjeseci stagnira i iznosi 1495 eura, dok je prosječna plaća u Hrvatskoj 1324 eura. Otprilike sedam od deset zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. Crnogorci su pretekli Hrvatsku po iznosu najniže mirovine, koja od početka ove godine ne može biti ispod 450 eura, a prosječna starosna mirovina u Crnoj Gori samo je devet eura manja nego u Hrvatskoj i iznosi 528 eura. Crnogorci imaju tisuću eura neto prosječne plaće.

Inače, Hrvatska isplaćuje jedan milijun i 225 tisuća mirovina, u prosjeku jednu mirovinu na 3,1 stanovnika. Slovenija isplaćuje 645 tisuća mirovina, jednu na 3,2 stanovnika, dok je taj omjer u Crnoj Gori povoljniji, jedan prema pet. Prosječne hrvatske mirovinu nešto su veće – 622 eura jer prosjek dižu osjetno veće mirovine po posebnim propisima, odnosno velik broj povlaštenih umirovljenika. Invalidske radničke mirovine u Hrvatskoj su u prosjeku samo 401 euro, u Crnoj Gori 470 eura, a u Sloveniji 690 eura.

Podaci pokazuju da prosječne neto plaće u Hrvatskoj zaostaju za slovenskim neto plaćama oko 13 posto, dok su prosječne starosne mirovine u Hrvatskoj za trećinu manje od slovenskih. Kad su mirovine u pitanju, Hrvatska ne samo da osjetno zaostaje za bogatijom Slovenijom, nego nas iznosom mirovina pretječe i siromašnija Crna Gora.

 >>> Zanimljiv popis: Ovo su najstresnija zanimanja, provjerite je li vaše među njima