Komentari slovenskih medija o navodnoj "dvoličnosti" europske izbjegličke politike, zbog koje će Slovenija kao mala država morati samostalno poduzeti odlučne mjere zaštite schengenske granice, sve su dramatičniji, kao i analize po kojima zbog izbjeglica opet može eksplodirati "balkanska bačva baruta".
Njemačka i Austrija su na svojim južnim granicama suspendirale schengenski režim slobodnog prolaza, čime se krše nekadašnji tabui i Schengen će na njihovim granicama ostati zamrznut najmanje do veljače iduće godine, upozorava u komentaru ljubljansko "Delo".
Uz to, tvrdi vodeći slovenski dnevnik, Njemačka i Švedska počele su primati manje migranata pa je očito da se politika dobrodošlice prema njima zaključuje te da je dosadašnja politika prema izbjegličkom valu zakazala, zbog čega Europu, tvrdi list, čekaju "dramatične odluke".
"Iako su upozorenja da će se EU raspasti pretjerana, Europa se nalazi pred dramatičnim odlukama. Od kulture dobrodošlice na europskom sjeveru u dva mjeseca više nije mnogo ostalo. Sada će uslijediti utvrđivanje schengenske tvrđave na jugu, ubrzano vraćanje migranata i lošiji status za izbjeglice koji će ostati u Europi", piše list. Pokušaje EU-a da se stabilizira izbjeglički val "Delo" ocjenjuje neuspjehom u kojemu ima dosta "dvoličnosti", kao i kod Grčke i Turske koje bi valove izbjeglica mogle zaustaviti.
Slovenski mediji u zadnje vrijeme, posebno nakon nekih izjava njemačke kancelarke Angele Merkel, u komentarima sugeriraju da je Balkan ugrožen izbjegličkim valom, ali i navodnim odmjeravanjem snaga Rusije i SAD-a u regiji koje je, kako navode, pretvara u svojevrsnu europsku "tampon zonu", uz upozorenja kako je riječ o svojevrsnoj potencijalnoj tempiranoj bombi, odnosno povijesnoj balkanskoj "bačvi baruta".
Tako mariborski list "Večer" u komentaru navodi kako je zapadni Balkan "meki trbuh EU-a, odnosno njena tampon-zona" što izbjeglička kriza samo dodatno potvrđuje.
Države na balkanskoj ruti, kad bi imale zrele vlade, trebale bi izbjeglički val rješavati "logističkim i humanitarnim zahvatima" umjesto da otvaraju "Pandorinu kutiju desetljećima akumuliranih regionalnih antagonizama", piše mariborski list navodeći kako su s raspadom Jugoslavije opet procvjetali "predmoderni nacionalizmi ekonomski slabo razvijenih nacija".
Regija tako postaje poligon za globalne političke aktere, pri čemu SAD prisvajaju patronat nad Hrvatskom, a Rusija nad Srbijom, a rivalstvo tih država nadilazi puki regionalni okvir, navodi se u komentaru lista u kojem se navodi kako je Rusija zainteresirana za naoružavanje Srbije, dok je SAD novo oružje isporučio Hrvatskoj, ali i dodaje da je slovenska ministrica obrane Andreja Katič nedavno kazala kako se ni u kojem slučaju ne radi o regionalnoj trci u naoružanju.
Na potencijalnu "utrku u naoružanju" između Srbije i Hrvatske u slično intoniranom tekstu upozorava i Slovenska televizija na svom infoportalu. U tekstu se navodi da je njemačka kancelarka, kada je u nedavnom govoru pred članovima svoje stranke u Darmstadtu kazala da ne želi nove napetosti na Balkanu koje bi se mogle pojaviti i zbog izbjegličke krize, mislila na "brojne manje napetosti između Srbije, Hrvatske i Slovenije".
Za razliku od slovenskog premijera koji se slaže s ocjenom Angele Merkel, aktualni hrvatski premijer Milanović odlučno je reagirao rekavši da na Balkanu neće biti nikakvih novih ratnih suukoba "no upravo je Hrvatska pod Milanovićevim vodstvom počela opsežno investirati u novo naoružanje, što je izazvalo reakcije Srbije", navodi se u tekstu portala Slovenske televizije.
Ma pustite te nebitne stvari kao što su islamistička invazija i novi ratovi na Balkanu, imamo mi važnijeg posla, reformi spajanja općina i ukidanja parafiskalnih nameta. Tu je ključ svega, za sve nas je puno važnije da načelnik Pero iz općine Piškorevci ima 400 kuna manju plaću i da nema službeni mobitel, nego naseljavanje 500 tisuća džihadista, zatvorene granice prema EU, građanski ratovi u BiH, Crnoj Gori i Makedoniji i ulazak Rusa na Blakna.