Države članice Europske unije ne dižu samo bodljikavu žicu na granici s Bjelorusijom, nego i s Rusijom: Estonija je poslala vojsku, doduše samo u obliku vježbe, u podizanje graničnih prepreka od bodljikave žice na svojoj granici s Rusijom. Oko 1700 pripadnika pričuvnog sastava estonske vojske pozvano je na spomenutu vježbu koja će trajati tjedan dana, a cilj je vježbom provjeriti operativnu pripravnost vojnika i zapovjednika.
Migranti se vraćaju u Irak
Očito, provjeriti njihovu sposobnost za brzu mobilizaciju za zadaće poput onih koje je vojska u Poljskoj bila primorana na brzinu usavršiti, a to je pomaganje policiji u čuvanju granice od nasilnog upada ilegalnih migranata, koje na to navode vlasti susjedne države. Rusija se ne ponaša poput Bjelorusije, čiji predsjednik Aleksandar Lukašenko instrumentalizira migrante tako što im omogućuje da doputuju zrakoplovima s Bliskog istoka do Minska uz turističke vize pa ih njegove službe sigurnosti usmjeravaju prema granici s Poljskom i Litvom, vanjskoj granici Europske unije, kojoj se Lukašenko time navodno želi osvetiti za nepriznavanje njegove pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima i za uvedene sankcije. No, iako nema naznaka da će se ruske vlasti početi ponašati kao Lukašenko, Estonci tom vojnom vježbom poručuju da žele biti spremni i na takvo što. Od triju baltičkih država članica EU, bivših sovjetskih republika, Estonija jedina ne graniči s Bjelorusijom, samo s Rusijom na istoku, s Letonijom na jugu i s Finskom na sjeveru.
– Ono što se događa u Poljskoj, Litvi i Letoniji zahtijeva jačanje granične infrastrukture i u Estoniji – izjavio je načelnik estonske policije Elmar Vaher.
Prepreke će biti postavljene na deset lokacija duž zelene granice, gdje postoji pojačan rizik od ilegalnog ulaska migranata u Estoniju, i ostat će na tome mjestu i nakon ove vježbe. Na granici Poljske i Bjelorusije i dalje je napeto iako su bjeloruske vlasti u srijedu počele autobusima odvoziti migrante koji su prije desetak dana isto tako organizirano dovezeni u velikom broju na granicu, gdje su kampirali i pokušavali krenuti u proboj. Neki od tih migranata koji su vraćeni autobusima s granice jučer su iz Minska poletjeli u Bagdad, u prvom repatrijacijskom letu koji su bjeloruske vlasti organizirale od početka krize. U zrakoplovu kompanije Iraqi Airways bilo je oko 430 iračkih državljana. Europska komisija odobrila je 700 tisuća eura za humanitarnu pomoć migrantima u Bjelorusiji. EU pokušava stvoriti pritisak na Lukašenka kako bi masu migranata koje je doveo do vanjske granice Unije, vratio odakle su došli. A jučerašnji prvi repatrijacijski let iz Minska prvi je rezultat tog pritiska. Komisija i neke od najutjecajnijih država članica nastavljaju s tim pritiskom.
– Lukašenko mora dopustiti UN-ovim humanitarnim agencijama da postanu potpuno operativne u Bjelorusiji – izjavila je estonska premijerka Kaja Kallas nakon telefonskog razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Sankcije i EU pravo
Nakon što su ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak odobrili novi paket sankcija protiv Bjelorusije zbog instrumentaliziranja migranata, tehnički razgovori između država članica o tome tko sve treba biti obuhvaćen tim paketom sankcija zapeli su na pitanju treba li biti obuhvaćen i bjeloruski nacionalni avioprijevoznik Belavia. Planiralo se da bude, ali nakon što je Belavia objavila da više neće dopuštati ukrcaj državljanima Iraka, Sirije i Jemena na svoje letove iz Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Minsk, neke države članice smatraju da možda više ne postoji pravni temelj za sankcije protiv Belavije. Među tim državama su navodno i Njemačka i Italija, piše portal politico.eu.
Sve sankcije koje EU uvodi moraju biti na snažnom pravnom temelju jer često oni koji su na udaru sankcija traže ocjenu legalnosti od Suda Europske unije u Luxembourgu. Ministar unutarnjih poslova Slovenije, koja još nešto više od mjesec dana predsjeda Vijećem Europske unije (nakon čega tu ulogu preuzima Francuska), ponovio je jučer u Sarajevu na međunarodnoj konferenciji o upravljanju ilegalnim migracijama, da se vanjske granice EU trebaju štititi od ilegalnih migranata masovnijom gradnjom prepreka poput ograda s bodljikavom žicom. Ministar Aleš Hojs ponovio je i slovensku podršku ulasku Hrvatske u schengensku zonu bez granica.
– Veliki smo zagovornici ulaska Hrvatske u Schengen. Svi su tehnički uvjeti uglavnom ispunjeni i čeka se politička odluka. Realno, mislim da konačne odluke neće bili prije lipnja ili srpnja 2022. godine – rekao je Hojs.
Pogledajte: Vukovarska je bolnica u jesen 1991. bila pod stalnom neprijateljskom vatrom: Pogledajte kako je izgledao život u podrumu bolnice
Ne kužim kaj se opće čeka s ogradom??? Jel naši misle opće na svoju zemlju?