Slovenci su na današnjem referendumu odlučivali o izmjenama zakona o vodama što ih je po skraćenom postupku u svibnju izglasao parlament na prijedlog vlade Janeza Janše. Referendum je ponovno pokazao vitalnost slovenske civilne scene. Ekološke udruge koje se protive ovakvom Zakonu o vodama, smatrajući da on na prvo mjesto stavlja privatni kapital na račun zdravlja građana i devastacije ekosistema u priobalnim pojasima rijeka, jezera i mora, u rekordnom su roku prikupile potreban broj potpisa, nakon čega je parlament morao raspisati referendum o spornom zakonu.
Slovenci su velikom većinom odbacili izmjene zakona o vodama kojima bi se dopustila gradnja manjih turističkih, sportskih, ugostiteljskih i sličnih objekata, na područjima izvan naselja, uz rijeke, jezera i morsku obalu. Prema još neslužbenim podacima, na referendum je izašlo 741.377 birača, odnosno 45 posto od ukupnog broja birača, što je izuzetno visok udio sudjelovanja na slovenskim referendumima. Protiv rješenja koji je na prijedlog vlade Janeza Janše prihvatio parlament, glasalo je 86,53 posto birača izašlih na referendum, a "za" je glasalo 13,47 posto, prema privremenom rezultatu koji je objavilo izborno povjerenstvo nakon prebrojanih 97 posto listića.
Svijest o važnosti vode i vodnih resursa u Sloveniji iznimno je visoka. Slovenija je jedina članica Europske unije koja je još 2016. godine u svom Ustavu pravo na pitku vodu proglasila osnovnim ljudskim pravom. Slovenija je vodu proglasila javnim dobrom onemogućivši njezinu komercijalizaciju i privatizaciju te dopustivši da izvorima vode i drugim vodnim resursima upravlja isključivo država i tijela koja država za to ovlasti.
Svibanjska izmjena zakona o vodama, po mišljenju ekoloških udruga, struke i opozicije, dovodi u pitanje slovenske vodne izvore. Predloženim zakonskim izmjenama dopuštala bi se gradnja na vodozaštitnim područjima, a dopuštene su i intervencije na vodi i na priobalnom zemljištu, na kojem se dopušta gradnja javnih i drugih objekata – što znači turističkih, ugostiteljskih i sličnih objekata na području uz obalu rijeka, jezera i mora izvan naselja – u čemu su protivnici izmjena odmah prepoznali ozbiljan rizik za degradaciju tih zemljišta, kao i posljedično zagađenje površinskih i podzemnih voda, posebno tamo gdje se podzemna voda napaja iz površinskih voda. Argumentacija vladine strane ostala je nepromijenjena: inicijatori referenduma namjerno politiziraju ovo pitanje i pogrešno interpretiraju usvojene zakonske izmjene, koje pak osiguravaju dodatnu zaštitu pitke vode i veću sigurnost od poplava, uz pooštravanje uvjeta gradnje u obalnom pojasu.
Unatoč nepovoljnom datumu održavanja referenduma u vrijeme godišnjih odmora, inicijatore referenduma ohrabruje činjenica da je ovaj put zabilježen rekordan broj onih koji su glasali prijevremeno unatoč tvrdnjama da je prijevremeno glasanje na mnogim biračkim mjestima bilo namjerno otežavano. Da bi referendum uspio i da bi sporni zakon bio poništen, na referendum bi trebalo izaći više od 40 posto registriranih birača, odnosno oko 680 tisuća birača, od kojih bi se više od polovice moralo izjasniti protiv zakonskog rješenja.
Referendum je snažno podržala ujedinjena opozicija, koja poručuje da je referendum o zakonu o vodama “prva mogućnost” da se slovenski građani na demokratski način izjasne o štetnoj politici Janšine vlade. Kako su svi pokušaji rušenja Janšine vlade u međuvremenu propali, i to ponajprije zahvaljujući nesposobnosti same opozicije, kritičari vlade današnje izjašnjavanje pokušavali su pretvoriti u referendum o Janšinoj vladi, a ne samo o vodama. Dobro znaju kako je već jedna slovenska vlada, ona Boruta Pahora 2011., već jednom pala nakon referendumskog poraza.
VIDEO Akcija čišćenja podmorja u Puli: Iz mora izvučena olupina kamiona
Inače vole biti vlasnici objekata na sličnim lokacijama u Hr! To se zove ekološka svijest i savjest!