Možda je regent znao za ovaj tragičan događaj – možda jest, a možda i nije. Možda nikada nećemo saznati sve pojedinosti ovog događaja. Ovaj je svijet vrlo opasno mjesto.
Neke su to od rečenica koje je u otvorenom pismu prije malo manje od dvije i pol godine objavio bivši američki predsjednik Donald Trump, objašnjavajući domaćoj javnosti zašto neće zbog ubijenog saudijskog disidenta i novinara Washington Posta Jamala Khashoggija mijenjati politiku prema Saudijskoj Arabiji koja je i do danas ostala saveznička. I hrvatska se javnost sjeća kako je Amerika podozrivo promatrala predsjednika koji je “zbog prodaje oružja” saudijskoj vladi spreman prijeći preko sasvim jasnog brutalnog ubojstva Khashoggija koje je naručio saudijski prijestolonasljednik Muhamed bin Salman. Do danas nije pronađeno ni njegovo tijelo.
No, kad je istu stvar prošlog tjedna odlučio i novi predsjednik Joe Biden, točnije da neće ni na koji način sankcionirati Bin Salmana, mnogi su zaključili da su sve maske pale. I to, figurativno rečeno, one maske čije je nošenje zbog zaštite od koronavirusa u federalnim zgradama izvršnom uredbom naredio sam Biden prvog dana u Bijeloj kući, da bi sam prekršio tu mjeru nekoliko sati poslije šećući zgradom Lincoln Memorial. Biden je političar kojeg su američki mediji spremni pohvaliti u mnogo područja, a prije svega zato što novi predsjednik nije Trump.
No, kada je američki predsjednik rekao da neće sankcionirati Bin Salmana zato što je dao ubiti Khashoggija 2018. u saudijskom konzulatu u Istanbulu, a zaključak da ga je saudijski princ i de facto lider bliskoistočne države dao ubiti iznijela je prije desetak dana američka obavještajna služba CIA, izazvalo je to prvu pravu erupciju razočaranja novim predsjednikom u američkoj javnosti. I ne moramo prenaglašavati taj događaj: ogroman broj Amerikanaca navikao je već odavno na ponašanje Washingtona koje se može opisati kao licemjerno. No, prije svega, razočarali su se novinari. Marljivi sakupljači informacija o bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu koji su tom, 45. predsjedniku SAD-a u većini mandata radili tolike probleme, nadali su se da će se s dolaskom 46. sve promijeniti.
No, nije se. A Khashoggi, kao kolumnist Washington Posta, jednih od najboljih novina na svijetu koje redovito čitaju i hrvatski novinari, bio je jedan od njih. Odmetnička država s vladom koja nema nikakve iskupljujuće društvene vrijednosti. Tako je Biden prije izbora nazivao saudijsku vladu, daleko najvažnijeg saveznika svoje države na Bliskom istoku. “Natjerat ćemo ih da plate cijenu i načinit ćemo od njih odmetničku državu koja i jest”, tvrdio je predsjednik. Ali prava je istina danas mnogo drugačije. Sasvim je, naime, nejasno koliko se Washingtonu uopće isplati kažnjavati princa koji ima 35 godina i koji bi mogao zemljom nakon smrti svog oca vladati još desetljećima.
Rijad je najveći kupac američkog naoružanja na svijetu. Rijad je zapravo najveći globalni uvoznik oružja od čega gotovo 90 posto dolazi iz SAD-a. Saudijska Arabija isto je tako zemlja bogata naftom. I novinari su se zaista razočarali u novog predsjednika. Mnogi su tražili da se sankcije uvedu izravno Bin Salmanu. “Biden želi kazniti tu zemlju a da ne ugrozi dugotrajne odnose između Washingtona i Rijada”, pisao je spomenuti Washington Post. Možda se u toj rečenici i ocrtava razlog zbog kojeg je novi predsjednik sasvim jasno pogazio svoja predizborna obećanja dana novinarima, i prije svega njima. Naime, Biden se ne može samo tako igrati s velikim pitanjima savezništava jer će nakon 46. doći i 47. te 48. predsjednik. A SAD se ne može odreći Saudijske Arabije koju koristi kao strateškog saveznika u borbi protiv Irana, sudbina jednog čovjeka nije dovoljna. I u tom kontekstu Trumpova teza u domaćoj javnosti o opasnom svijetu, o svijetu u kojem i naši saveznici rade grozote, čini se poštenija od Bidenovih tvrdnji. Trump barem nije sakrivao, ili nije to do kraja radio, način na koji Amerika gleda na svoje saveznike, a taj se način ne razlikuje drastično od suverenističkih vlada u Moskvi ili Pekingu, kako one sebe vole nazvati. Bidenova rečenica ima implikacije i za ruskog disidenta Alekseja Navaljnog.
On se liječio od pokušaja ubojstva za koji optužuje predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj, a Berlin je zatim inzistirao na nastavku gradnje Sjevernog toka 2, plinovoda kojim će se unaprijediti ekonomska suradnja njemačke i ruske vlade. Za Bidena i ostatak svijeta bilo bi bolje da je uoči izbora tvrdio da njegova vlada neće uvesti sankcije Bin Salmanu jer je sudbina jednog disidenta i novinara Washington Posta manje bitna od dobrih odnosa s jedinom bliskoistočnom protutežom Teheranu. Bila bi to bazična iskrenost.
No, da je to rekao, onda bi Biden upao u Trumpovu definiciju “svijeta kao opasnog mjesta”. U njoj se nalazi i sam Trump, a na mnogo više prijetećoj poziciji u tom svijetu su i Bin Salman, Xi Jinping te Putin. A to da će nakon ove odluke, sasvim neiskrene, dobar dio svijeta poistovjećivati Bidena s Trumpom, a na kraju i Bin Salmanom te Putinom, bit će odgovoran novi američki predsjednik, sa svojim nedostatkom iskrenosti. Mi koji tvrdimo da su to netočne i krive usporedbe ionako ispadamo naivn
Trump nije bio savršen ali sigurno nije bio licemjer. Što je mislio to je i jasno rekao. Svi prije njega a pogotovo ovaj poslije su teški licemjeri.