Slučaj Liburnia Riviera Hoteli: Kompromis Ostoje i države

Dugogodišnji spor SN Holdinga i Hrvatskog fonda za privatizaciju oko dionica Liburnia Riviera Hotela (LRH) jučer je napokon priveden kraju. Kako bi se izbjegla šteta od čak 1,850 milijardi kuna, koja bi nastala da država na koncu nije popustila SN Holdingu, Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o izuzimanju i prijenosu SN Holdingu 165.941 dionice Liburnia Riviera Hotela, nominalne vrijednosti 531,01 milijun kuna.

Dug se vraća u tri rate

Riječ je o 54,83 posto temeljnog kapitala te tvrtke. Također, Hrvatski fond za privatizaciju SN Holdingu vratit će, u tri rate i bez kamata, iznos od 162,105 milijuna kuna koje je uplatio SN Holding 2005. godine, za posao koji nikada nije realiziran. Odluka kojom je 25 posto plus jedna dionica LRH-a proglašena je ništetnom, ali SN Holding priznat će vlasništvo tih dionica tvrtki Liburnia Nova u vlasništvu grada Opatije.

Tako je vlasnik SN Holdinga Darko Ostoja nakon godina natezanja i tužbi ipak na jedan način pobijedio državu i postao većinski vlasnik opatijskog LRH. Ipak, nije dobio sve što je želio, jer se od traženih 84 posto dionica odrekao 25 posto u korist Grada Opatije. Navodno je Ostoja išao toliko daleko u svojoj borbi za dionice LRH da je aktivirao britanske lobiste u Bruxellesu koji su Hrvatskoj prijetili blokadom poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) jer je pravosuđe u ovom slučaju zakazalo. No, da bi cijela ova priča bila jasnija potrebno se vratiti na sami početak. Spor između SN Holdinga (tada i Dom Holdinga) i HFP-a nastao je nakon što je Vlada, na čelu s Ivom Sanaderom, kako bi namirila dug prema SN Holdingu od 1,2 milijarde kuna nastao još u vrijeme kuponske privatizacije u ‘90-im, prenijela dionice Liburnia Riviera Hotela na Ostojinu tvrtku.

No, s tim se nije slagala oporba koja je smatrala da je riječ o prevrijednoj imovini, pa je odluka o prijenosu dionica poništena. Međutim, dotad je HFP već bio prenio dionice LRH na SN Holding, pa ih Središnja depozitarna agencija treba vraćati natrag HFP-u. U tom trenutku SN Holding podiže tužbu na Upravnom sudu i dionice traži natrag. Tada kreće cijeli niz sudskih postupaka koje redom gotovo sve dobiva SN Holding. Upravo je zbog toga čak 1,850 milijardi kuna nagomilane štete država morala popustiti i platiti loše odluke donesene u ‘90-im godinama prošlog stoljeća. Riječ je ponajprije o kuponskoj, odnosno vaučerskoj privatizaciji, koja je u to doba trebala donijeti socijalni mir, ali je odmah u početku bilo jasno da će završiti kao krađa.

Vlade su se izmjenjivale i prebacivale palicu jedna na drugu i netko je morao stati tome na kraj. Iako je riječ o nepopularnoj odluci, činjenica je da je bilo vrijeme da se ovaj slučaj riješi, po mogućnosti sa što manjom štetom za državu. Ovakvo rješenje spora odgovara svima, sindikatima kojima će sada upravljati stabilna tvrtka, Gradu Opatiji, koji godinama čeka svoj dio kolača, oporbi, koja se prije istom ovom protivila, ali je sada svjesna moguće štete, a kao što smo već rekli, i državi – jer ne vraća golem dug i jer Poglavlje 23. nije blokirano pa nema većih prepreka za ulazak u Europsku uniju.

Grad treba imati novca

Jučer se oglasio i gradonačelnik Grada Opatije Ivo Dujmić koji je izjavio da će Grad Opatija pozdraviti svaku nagodbu koja osigurava tri bitne stvari: neupitni kontrolni paket Grada od 25 posto+1 dionice, otklanjanje problema Hanfina rješenja o obvezi izdavanja obvezujuće ponude za otkup ostalih dionica te osiguranje razvoja tvrtke, čime se na najbolji način štiti položaj radnika Liburnije. Ipak, pitanje je kako će se Grad Opatija kao jedan od jačih dioničara Liburnije nositi s obvezama koje to donosi. Naime, kao dioničar koji ima 25 posto vlasništva tvrtke dužan je financijski sudjelovati u dokapitalizacijama tvrtke, a pitanje je koliko gradski budžet može pokrivati takve troškove. Slična se dilema javlja i na slučaju Sunčanog Hvara, gdje Grad Hvar također želi kontrolni paket 25 posto+1 dionica.