Samo 12 godina života one su bile djeca, a onda su promijenile ulogu i postale majke. Donedavno, bezbrižno igranje s krpicama i bebama, preko noći su zamijenile brigom za pravu, živu bebu. I dok je najmlađa majka na svijetu, kojoj je danas 89, rodila sa samo 5 godina, najmlađe majke na ovim prostorima rodile su netom nakon što su krenule u više razrede osnovne škole - jedna je uspješno krila da je trudna, iako, ni sama nije bila sigurna što se s njom događa. Druga se djevojčica odmah povjerila roditeljima, te je trudnoću redovito kontrolirala, a cijela se obitelj pripremila za dolazak novog člana.
Iako zvuči kao scenarij neke meksičke sapunice, vijest o 15-godišnjoj Chloe, iz Južnog Walesa, koja je zatrudnjela s 15 godina, te je rodila sina 17 dana prije no što je njena majka rodila kći – njenu sestru, pokrenula je buru komentara na Tik Toku, a o svemu je pisao i The Sun. Tek u petom mjesecu trudnoće, djevojka je priznala svojim roditeljima da čeka bebu. Napetosti su uspjeli prevladati i Chloe je danas ponosna što je bila dovoljno zrela da preuzme odgovornost za svog sina. No, pretragom Večernjakove arhive otkrili smo da je najmlađa majka u bivšoj državi bila tri godine mlađa od Chloe. Kada je rodila, Z. B. iz Sente, bila je učenica petog razreda Osnovne škole - imala je samo 12 godina.
Nitko ništa nije primijetio
Iako je bila još dijete, svih je devet mjeseci, uspješno krila trudnoću od svojih roditelja, prijatelja i susjeda. Ništa nisu slutile čak niti njene prijateljice, a ni učitelji u školi, jer je, sve do samog poroda, redovno dolazila na nastavu i normalno radila vježbe na satovima tjelesnog. Ne samo da doslovno nitko nije slutio da 12-godišnja djevojčica čeka dijete, nego u to nije bila sigurna čak niti ona sama, no, kako je kasnije rekla, za svaki se slučaj stezala. Tek tri dana prije poroda, promjene i neobično ponašanje djevojčice, zabrinuli su njenu tetu, koja im je došla u posjetu iz Italije. Nagovorila ju je da odu na pregled, u 20-ak kilometara udaljen Novi Kneževac, a liječnik je, na opće zaprepaštenje, odmah konstatirao trudnoću. Samo tri dana kasnije na svijet je stiglo zdravo novorođenče, teško 2700 grama. Porod carskim rezom obavio je dr. Aleksandar Danilović, a dječak je dobio ime Zoran, jer je rođen u zoru, 4. travnja. Na sreću, novorođenče je sve to preživjelo, a dobro se osjećala i 12-godišnja rodilja.
S djetetom se igrala kao s lutkom
„Sve mi je bilo neobično. Nisam smjela nikome reći, a nisam bila ni sigurna da mi se to dogodilo, ali za svaki sam se slučaj stezala i nitko ništa nije primijetio. Sina mnogo volim i željela bih da bude lijep“, rekla je tada najmlađa majka na ovim prostorima. Još uvijek djevojčica, sa svojim se, tek rođenim sinčićem, igrala, kao da je lutka, no majčinski su se instinkti ipak probudili te je odmah počela dojiti dijete. Dječačić je postao ljubimac cijele bolnice, a njegovoj neiskusnoj majci svi su, od liječnika, babica, pa do rodilja, davali savjete. U posjet su joj odmah došli i šokirani otac i majka, kojoj je pozlilo, kada je čula da joj je kći, osnovnoškolka, rodila. Niti sanjali nisu da će, samo 12 godina, nakon što su postali roditelji, sada nenadano postati baka i djed.
Prema riječima maloljetne majke, otac njenog djeteta mogao je biti samo jedan mladić - M. Z. iz Sente, desetak godina stariji od nje, kog je upoznala za vrijeme školskih praznika, na salašu, kod svoje bake. „Ništa nisam shvaćala, bila sam s njim kraj jednog drveta i dogodilo se nešto o čemu nisam ništa znala. Poslije toga, nisam ga više vidjela. Nisam se htjela nikome požaliti, smatrala sam da će samo od sebe nestati“, rekla je tada 12-godišnjakinja, dodajući kako mrzi muškarce. Tužitelj je poduzeo mjere da se pokrene postupak protiv mladića M.Z. kojem je prijetio zatvor od 6 mjeseci do pet godina.
Najmlađe majke u Hrvatskoj
Sličan slučaj dogodio se i u Zagrebu. U listopadu, 1994., 13-godišnja djevojčica postala je tada najmlađa majka u Hrvatskoj. Beba je rođena u zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice. Čitavo vrijeme, prije i nakon poroda, 13-godišnjakinja je bila u šoku, odbijala je govoriti, a u potpunom su šoku bili i njeni roditelji. Tijekom svih devet mjeseci trudnoće nisu primijetili baš nikakve promjene na svojoj malodobnoj kćeri. Na trudnoću, ni u jednom trenutku, nisu posumnjali. Mislili su da im je kći tek malo 'bucmasta', jer posljednjih mjeseci više jede.
Samo godinu dana nakon što je najmlađom majkom proglašena 13-godišnjakinja, Hrvatska je dobila još mlađu majku - 10. veljače 1995. rodila je 12-godišnja B.K. U Kliničkoj bolnici Merkur na svijet je došao, 2800 grama težak i 49 centimetara dug, dječačić.
„Unuka su odmah došli vidjeti majčini roditelji te 21-godišnji otac“, rekao je tada šef rodilišta, prim. dr. Mario Podobnik. Naglasio je kako je 12-godišnja majka, za razliku od većine maloljetnica, kontrolirala trudnoću, a cijela je njena obitelj, od prvog dana saznanja, prihvatila dolazak novog člana. „Posljednjih godina, uz veći broj roditelja starijih od 40, bilježimo i sve više malodobnih majki. U našem je rodilištu, 1994., od ukupno 3 000, zabilježeno 3 posto rodilja mlađih od 15 godina“, rekao je dr. Podobnik. U istoj je bolnici, 23. ožujka 2009., 13-godišnja djevojčica rodila blizanke, a porod je prošao bez ikakvih komplikacija.
Više od institucija, zakazali su roditelji?
Broj maloljetničkih trudnoća i poroda, devedesetih je godina u svijetu rastao, a dob majki-školarki se značajno smanjivala. Iako običavamo reći da su „zakazale institucije“, stručnjaci su se tada složili da su, u konkretnim slučajevima maloljetničkih trudnoća, ipak najviše zakazali roditelji. Kada saznaju da im kći, koja je i sama još dijete, čeka dijete, mnogi se roditelji ne znaju nositi s tom situacijom, koja postaje traumatična i za mladu trudnicu, ali i za njeno okruženje.
„Zakazala je, prije svega, obitelj koja je temelj strukturiranja osobnosti i koja određuje funkcioniranje zrele osobe, a društvo, odnosno društvene institucije, samo se 'nakalemljuju' na obitelj. Hoće li ili ne dijete posrnuti, ovisi o okruženju Dobra je majka ona koja voli svoje dijete, zrela je osoba i postupa po zdravoj logici. Baš od nje će djevojčica, primajući ljubav, naučiti 'model ponašanja', prema kojem će se poslije pripremiti za majčinstvo. Obitelj, škola, pa i susjedstvo, trebali bi zajednički djelovati u tom smjeru“, upozorila je tada dr. Mirjana Grubišić, psihijatrica Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice Sestara milosrdnica.
Naglasila je kako je maloljetnička trudnoća još uvijek tabu tema i za obitelj i za društvo te, upravo zbog reakcije okoline, roditelji nerijetko odbace i svoju kći i unuče. Takav negativan stav češći je u malim, ruralnim, nego u urbanim sredinama. Stav okoline, škole, prijatelja, izuzetno je važan, jer se, ako zakaže obitelj, djetetu još može pomoći u školi. Treba, stoga, educirati učitelje i profesore, jer tada psihijatri i psiholozi neće morati liječili posljedice.
Maloljetničke su trudnoće visokorizične
Psiholozi i ginekolozi slažu se u jednom - fizički rast adolescenata je u nesrazmjeru s njihovim psihičkim razvojem te oni, prilično neodgovorno, ulaze u spolni život. Uz to, maloljetničke se trudnoće, većinom, vode kao visokorizične, jer je organizam i fizički još uvijek nezreo za drugo stanje. Da bi tijelo bilo fizički spremno za trudnoću, treba proći nekoliko godina od prve menstruacije, no to ne znači da stručnjaci i tada daju zeleno svjetlo za trudnoću. Naime, dobna se granica ne može pravdati samo ginekološkim razlozima. U obzir treba uzeti i niz drugih preduvjeta za majčinstvo, od završenog školovanje, emocionalne stabilnosti, do riješenog egzistencijalnog pitanja. Upravo je stoga, kao prevencija, važan pravovremeni spolni odgoj.
U Puli su morali uvesti seksologiju zbog 50 trudnih učenica
Godine 2010., u Srednjoj strukovnoj školi u Puli, koju je pohađalo 340 učenika, od čega 80 posto djevojaka, morali su uvesti seksualni odgoj, zbog čak 50 trudnih učenica. Naime, ravnatelj škole, Anto Babić, rekao je da je, u njegovih 20 godina ravnateljskog mandata, u toj školi bilo najmanje 50-ak maloljetničkih trudnoća, a samo 2005. osam je učenica te škole bilo trudno. Psihologinja Davorka Glavina Stanković i pedagoginja Ljiljana Mešić Blažević izradile su, stoga, stručni program seksualnog odgoja. Učenici su ga nazvali 'seksologija', predavao se u sklopu razrednog sata i gotovo nitko od učenika nije izostajao s predavanja na kojima su, uz slike i grafičke prikaze, slušali i o različitim vrstama kontracepcije. Istraživanje koje su tada provele pedagoginja i psihologinja te škole bilo je porazno. Čak 50 posto učenika nije znalo što je ovulacija, a samo 41 posto mladića znalo je što je ejakulacija. Polovina mladih nije znala kako se može prenijeti HIV, a manje od polovine mladića znalo je koliko traje menstrualni ciklus.
U Hrvatskoj godišnje rodi oko 200 maloljetnica
Godine 2021. u Hrvatskoj je rodila samo jedna 13-godišnjakinja te dvije 14-godišnjakinje. No, iako su slučajevi poroda, kod djevojčica mlađih od 14 godina, u Hrvatskoj dogode jednom, ili dva puta godišnje, maloljetnički porodi, u dobi od 15 do 18 godina, nisu tako rijetki. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine, rodi oko 200 maloljetnica te dobi. No, već nekoliko godina nastavlja se trend pada broja maloljetnih rodilja pa ih je tako 2017. bilo 235, a 2020. okruglih 200.
Najmlađa majka na svijetu danas ima 89 godina.
Lina Medina, iz Perua rodila je sa samo 5 godina, 7 mjeseci i 21 dan, postavši tako najmlađa majka na svijetu. Njeni su roditelji u početku strahovali da djevojčica ima tumor, no, ispostavilo se da je u sedmom mjesecu trudnoće. U svibnju, 1939., carskim je rezom rodila dječaka. Po liječniku, Gerardu Lozadi, koji ju je porodio, nazvan je Gerardo. Osim kao najmlađa rodilja, Lina je u povijest ušla i kao najmlađa osoba kod koje je potvrđen prijevremeni pubertet. Najmlađa majka danas ima 89 godina i živi u Limi. Njen sin, Gerardo, 10 je godina vjerovao da mu je Lina sestra. Umro je 1979., u četrdesetoj godini života.
>> >> Arhivu Večernjeg lista možete isprobati OVDJE