Službena evidencija zbunjuje: Umrlo 55.000 umirovljenika, na popisu HZMO-a 26 manje

U godini u kojoj smo zabilježili rekordnu smrtnost među umirovljeničkom populacijom od gotovo 55 tisuća preminulih, što je šest tisuća umrlih više nego prethodnih godina, ukupan broj umirovljenika smanjio se samo za 26 osoba. Broj ljudi koji su lani prvi put ostvarili pravo na mirovinu prema osnovnom zakonu također je lagano pao i zadržao se na 50 tisuća osoba, pa bi se po tome moglo zaključiti da se ukupan broj umirovljenika morao smanjiti za nekoliko tisuća.

No, godišnji podaci HZMO-a s kraja 2020. otkrivaju da do znatnijeg smanjenja nije došlo. Pokušali smo otkriti zašto, ali ni nakon proučavanja objavljenih podataka i dodatnog tumačenja HZMO nemamo precizan odgovor. Najveći porast korisnika mirovina dogodio se prošle godine unutar skupina koje odlaze u mirovinu po posebnim propisima. Njihov se broj povećao u godinu dana za 1259, tako da bi i to kretanje upućivalo na to da se ukupan broj umirovljenika u državi trebao smanjiti za više od 4500 tisuća, kolika je razlika između većeg broja umrlih u odnosu na nove korisnike.

‘Povlašteni’ umirovljenici

Unutar grupacija čije se mirovine određuju po posebnim propisima po osjetnijoj dinamici povećanja prednjači skupina građana kojima je pravo na mirovinu priznato prema općim propisima, gdje su dob i staž osnovni uvjeti, ali je konačan iznos mirovine određen prema zakonu o hrvatskim braniteljima. Konkretno, sve osobe koje su, bilo kao dobrovoljci ili mobilizirane skupine građana sudjelovali u obrani zemlje dulje od 30 dana imaju pravo na uvećanu mirovinu. Njihov se osnovni mirovinski bod povećava za najmanje 0,5 ako su u borbenom sektoru sudjelovali najmanje 30 dana, do 30 posto ako su u borbenom sektoru proveli više od 1441 dan.

Prije pet godina, među umirovljenicima je bilo oko 30 tisuća takvih osoba (prosječna im je mirovina bila oko 2200 kuna) da bi se prošle godine broj umirovljenika s borbenim dodatkom povećao na gotovo 47 tisuća, a njihova prosječna mirovina bila je nešto jača od 2800 kuna. Ti bi ljudi, dakle, svakako išli u zarađenu mirovinu, i možda bi bilo korektnije da se statistički i ne vode u grupaciji ‘povlaštenih’ umirovljenika. U godinu dana broj umirovljenika s borbenim dodatkom porastao je za oko 4300 osoba na gotovo 47 tisuća. Ta će se grupacija umirovljenika vjerojatno i dalje povećavati jer je velik broj građana devedesetih sudjelovao u obrani zemlje, koja im to vraća proporcionalnim dodatkom, ali tek nakon što steknu formalne uvjete za mirovinu.

Hrvatska je krajem prosinca imala nešto manje od 180 tisuća umirovljenika čije se mirovine isplaćuju prema posebnim propisima. No, krajem 2020. u odnosu na prethodnu bilo je 262 manje braniteljskih mirovina i njihov broj pada prema 71 tisuća, partizanskih je mirovina manje oko 1600, domobranskih oko 800, manje je i umirovljenih pripadnika JNA za oko 500, no lagano se povećava broj umirovljenih policajaca i djelatnih vojnih osoba. Od lani imamo u mirovini i šest bivših zastupnika više. Ne objavljuju se podaci o broju umrlih korisnika mirovina po posebnim propisima.

– Razlika u broju korisnika mirovine u tekućoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, nije veličina koja proporcionalno raste, odnosno pada, ovisno samo o broju korisnika mirovine kojima je prestalo pravo zbog smrti, budući da na tu razliku utječe broj korisnika mirovine kojima je obustavljena isplata mirovine iz jednog od ZOMO-om predviđenih razloga, odnosno slučajevi korisnika mirovine u kojima je došlo do promjene vrste prava iz mirovinskog osiguranja – odgovorili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Obiteljske mirovine

Konkretno, vele kako je moguće da postojeći korisnik starosne mirovine ostvari pravo na obiteljsku mirovinu te se on tada vodi kao novi korisnik. To su situacije kada se, najčešće supruga, odrekne svoje mirovine da bi naslijedila veću obiteljsku mirovinu supruga. No, i u ovom slučaju opet bi ukupan broj korisnika mirovine morao padati a ne povećavati.

Dodaju i kako na broj korisnika utječu i neki administrativni razlozi, ako osoba ne dostavi potvrdu o životu, OIB ili se zaposli te zbog toga dođe do prekida u isplati mirovine. Očito će se podaci o novim korisnicima morati pažljivije pratiti kako bi se vidjelo radi li se uopće o ljudima koji prvi put primaju mirovinu ili se samo sele unutar sustava, a bilo bi zanimljivo pratiti i koliko je obustavljeno isplata mirovina zbog ponovnog zaposlenja. Inače, Hrvatska mjesečno za mirovine isplaćuje 3,54 milijarde kuna.