Ekološko stanje nacije

Smeće slabo recikliramo, a o ribljem fondu u Jadranu ne brinemo

Foto: Robert Anić/PIXSELL
Smeće slabo recikliramo, a o ribljem fondu u Jadranu ne brinemo
03.03.2015.
u 15:25
Prosječan građanin Hrvatske u 2012. je generirao 391 kilogram komunalnog otpada
Pogledaj originalni članak

Stanje ribljeg fonda u otvorenom Jadranskom moru, posebno oko otoka Jabuka koje je prirodno mrijestilište, ocijenjeno je "nepovoljnim" u najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš, objavljenom danas u Bruxellesu. U poglavlju posvećenom Hrvatskoj, naglašava se da je, s obzirom na negativne trendove u biomasi, potrebno postići sporazum s drugim zemljama kako bi se "uspostavilo dugoročno održivo upravljanje i zaštita resursa u Jadranskom moru".

– Ovo dokazuje da je ugrožen riblji fond. Toliko je dramatično stanje da se može reći da je krajnji čas za djelovanje, dvije su minute do dvanaest – kaže Davor Škrlec, europarlamentarac iz redova ORaH-a.

– Niti u jedan naš državni akt nisu ugrađena tradicionalna iskustva održivog ribarstva. A stalno prevelikim izlovom i drugim gospodarskim aktivnostima još više smanjujemo mogućnost da dođe do oporavka ribljeg fonda – dodaje Škrlec, koji pod drugim gospodarskim aktivnostima misli i na plan eksploatacije plina i nafte u Jadranu, kojemu se protivi.

Prema tumačenju Europske komisije, izvješće o stanju okoliša pokazuje da europske direktive imaju pozitivan učinak: Europljani udišu čišći zrak i dostupna im je čišća voda, manje otpada otpremaju na odlagališta i više recikliraju, dok se u ekološkim projektima otvaraju radna mjesta i potiče gospodarski rast.

No, poglavlje koje govori o Hrvatskoj pokazuje, primjerice, da se u našoj zemlji reciklira samo 15 posto komunalnog otpada, od čega manji postotak u EU imaju samo Rumunjska, Malta i Slovačka (podaci su iz 2012.). Ipak, taj postotak se u Hrvatskoj popravio u odnosu na 2004., kad je bio 3 posto (tada još nije postojao današnji sustav otkupa PET ambalaže).

Hrvatska je na 22. mjestu od 28 država članica EU po količini komunalnog otpada po stanovniku. Prosječan građanin Hrvatske u 2012. je generirao 391 kilogram komunalnog otpada.

Kad je riječ o pitkoj vodi, problem Hrvatske je u tome što se u vodoopskrbnoj mreži gube značajne količine, čak 48 posto. Kad je riječ o čistoći mora i rijeka, europsko izvješće navodi da je "ekološki status hrvatskog dijela Jadranskog mora uglavnom na najvišoj razini", hrvatsko more jedno je od najbolje ocijenjenih mora za kupanje u Europi, a rijeke su također čiste.

Europsko izvješće o ekološkom stanju nacije tvrdi da je zrak u Hrvatskoj uglavnom čist ili neznatno zagađen, no "u nekim urbanim područjima je umjereno ili pretjerano zagađen" (ne navodi se kojim).

– Daljnjom izgradnjom termoelektrana na ugljen Hrvatska može pogoršati svoju situaciju u pogledu kvalitete zraka. Dakle, otići u suprotnom smjeru od onoga kojemu teži EU – smatra ORaH-ov europarlamentarac Davor Škrlec.

Niska kvaliteta zraka i dalje je vodeći okolišni uzrok prerane smrti u EU, priopćila je danas Europska komisija.

>> Eko Kvarner: Istraživanje nafte u Jadranu preopasan je projekt

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DJ
djurex
17:55 03.03.2015.

i sad bi mi trebali biti sretni jer ima ta neka fina eu gospoda koja ce paziti na nase more i izlov ribe ? to njihova silna briga oko nasih resursa je obicna pljacka

SC
sc0rpion
16:27 03.03.2015.

kakvo može more i biti ako se u njega ispušta kanalizacija a ribari u obnovu ribljeg fonda nisu uložili niti lipe - što veći izlov i što veča zarada a cijela RH bi trebala snositi trošak