Ni gotovo tri godine koalicijskoj vlasti nije bilo dovoljno da napravi prijedlog novog Ustavnog zakona o manjinama koji istoga trenutka ne bi uzburkao strasti. Prvi je prijedlog, koji su izradili većinom sami predstavnici manjina, pao već u vladajućoj strukturi, jer su ocijenili da daje previše manjinama. Novi prijedlog tek je predstavljen, a već izaziva žestoke napade predstavnika manjina. K tome, javnosti je predstavljen u posljednji trenutak, samo dan uoči rasprave na Predsjedništvu Sabora i dva dana prije nego što bi ga trebala prihvatiti Vlada.
Prof. dr. Branko Smerdel sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta kaže kako je o rješenjima u tom zakonu trebalo javno raspravljati, jer važno je da ih prihvate manjine, ali i većinski narod. Kako se uopće izrađivao prijedlog, pokazuje i to što je prof. Smerdel bio pozvan u radnu skupinu zaduženu za taj posao, u kojoj su bili i mnogi ministri, ali on je na sastanak skupine bio pozvan jednom, a drugi se put Goran Granić s njim konzultirao telefonom, i to je bilo sve. I predstavnici manjina o predloženom zakonu govore uglavnom samo na temelju onoga što su čuli ili čitali u novinama, ali tekst nemaju. Milorad Pupovac već je najavio ustavnu tužbu ako prijedlog bude prihvaćen.
Pravnici pod upitnik stavljaju rješenje po kojemu se dijelu manjina daje pravo dvostrukog glasa, dok Srbi to pravo ne bi imali. Podsjetimo, pozitivna diskriminacija ugrađena je i u Ustav, u posljednjim promjenama, pa se tako, po članku 15. Ustava, zakonom može, uz opće biračko pravo, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Sabor. Dakle, dvostruko pravo glasa bilo bi u skladu s Ustavom, ali pitanje je smije li se praviti razlika između manjina. Prema nekim pravnicima, ravnopravnost manjina ne znači da sve moraju imati posve jednaka prava, te ih zakonodavac može razlikovati, primjerice, po tome jesu li autohtone ili ne. Prema drugima, svim manjinama valjalo bi dati ista prava, jer se inače narušava njihova ravnopravnost.
U raspravi o predstavništvu manjina u Saboru često se može čuti i kako je Hrvatska među samo nekoliko zemalja u Europi, uz Sloveniju i Rumunjsku, koje manjinama jamče zastupljenost u parlamentu. Na to vjerojatno misli i Goran Granić kad kaže da su neke odredbe u suprotnosti s međunarodnim standardima. No, ta su prava već dio našeg sustava, a i Vlada podržava pravo manjina da biraju svoje predstavnike u Sabor. Ustavni zakon treba što prije prihvatiti, u interesu Hrvatske, poziva Granić, no vjerojatno je sve moglo proći s manje buke da je javnost bila u toku s rješenjima koja se pripremaju iza zatvorenih vrata.
Silvana Perica