Smije li vam šef nakon posla poslati e-mail?

Koliko vam se puta dogodilo da vam šef i nakon radnog dana putem maila zada novi radni zadatak? Ili da očekuje od vas da ste dostupni i nakon odlaska s posla pa se i naljuti na vas ako mu se ne javite sa slobodnog vikenda ili u kasnim večernjim satima?

Svakodnevne situacije

U današnjem poslovnom svijetu gdje sve više radnika ima poslovne mobitele i prijenosna računala takve su situacije postale gotovo svakodnevne. A sve veća poslovna nesigurnost, sve više nezaposlenih na burzi radnicima tjera strah u kosti pa i pristaju na nove radne uvjete. U Njemačkoj su ipak odlučili imati sretne i zadovoljne radnike. Njihova ministrica zapošljavanja Andrea Nahles predložila je donošenje svojevrsnog “antistresnog zakona” koji bi branio poslovne online kontakte izvan radnog vremena u što bi bili uključeni i e-mailovi. A još otprije poslodavci u Njemačkoj imaju zabranu kontaktiranja radnika za vrijeme praznika. Osim toga, neke njemačke velike kompanije, poput Volkswagena i BMW-a, već su i prije uvele pravilo ne-zvanja djelatnika nakon radnog vremena. I iako naši radnici, za razliku od njemačkih, o takvim uvjetima mogu samo sanjati, većina naših sugovornika rado bi da i u Hrvatskoj postoji slična inicijativa.

– Danas se podrazumijeva da je u ovom suvremenom svijetu radnik uvijek dostupan. Gotovo da i nema više pravo na svoju privatnost. Nije pitanje samo računala i poslanih e-mailova. Šefovi zovu i na mobitel izvan radnog vremena i zaposleni im u svakom trenutku moraju biti na raspolaganju. Više se radnici ne osjećaju slobodno, nisu opušteni jer znaju da im u svakom trenutku može zazvoniti telefon – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Svjestan je, kaže, da neka zanimanja i neki poslovi zahtijevaju veću dostupnost, no i takve ljude u konačnici treba zaštititi od pretjeranog rada i od toga da im život ovisi o tome hoće li ih netko nazvati ili ne s posla.

Da je dostupnost radnika u zadnje vrijeme postala veliki problem i u Hrvatskoj, upozorava i predsjednica udruge Mobbing Jadranka Apostolovski.

– Često imamo takve slučajeve. To je problem pogotovo u velikim kompanijama, posebice među visokim menadžmentom, bez obzira na to radi li se o privatnoj ili državnoj tvrtki. Ljudi iz straha za egzistenciju i od gubitka posla i malog tržišta pristaju na sve. U početku misle da su s mobitelom i računalom dobili bingo, a poslije shvate da to nije beneficija, nego zadiranje u privatnost – kaže Apostolovski. Da je inicijativa zanimljiva i da o njoj valja dobro raspraviti, smatra i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Vrijeme globalizacije

No bez izuzetaka je, dodaje, nemoguće zakonski normirati komunikaciju sa zaposlenicima jer mnoge struke i pozicije ni nemaju radno vrijeme.

– Kad bi se poštovalo lokalno radno vrijeme, ne bismo mogli raditi s SAD-om ili Indijom jer ne bismo mogli ni komunicirati, a u vrijeme globalizacije nužno je raditi sa svijetom – kaže Majetić.