Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija vjerojatno nije bio svjestan da je potpisivanjem Protokola 13 Europske konvencije o ljudskim pravima o ukidanju smrtne kazne otvorio još jednu državnu i pravnu farsu u Bosni i Hercegovini. Potpisivanjem toga protokola na sastanku ministara Vijeća Europe u Vilniusu Lagumdžija se, uime države BiH, obvezao na potpuno ukidanje smrtne kazne kao načina sankcioniranja kaznenih djela.
Problem je, međutim, nastao kada se ispostavilo da u Ustavu Republike Srpske i u Kaznenom zakonu Federacije BiH još postoji mogućnost izricanja smrtne kazne, što je naslijeđeno od socijalističke Jugoslavije. Jedina korekcija BiH entiteta u proteklih deset godina jest to što je iz zakona izbrisano strijeljanje kao način izvršenja smrtne kazne.
U Federaciji BiH brzo su uvidjeli propust, pa je vlada Federacije BiH već prihvatila izmjene Kaznenog zakona, koje bi se ubrzo trebale naći pred entitetskim parlamentom. Smrtna se kazna posve ukida, a umjesto nje uvodi se pedeset novih oblika kazni.
U Republici Srpskoj to neće ići tako jednostavno ni brzo jer je mogućnost izricanja smrtne kazne predviđena ustavom, a ne kaznenim zakonom. U članku 11. entitetskog ustava stoji da se smrtna kazna može izricati u uvjetima rata i neposredne ratne opasnosti, i to za "najteže oblike teških kaznenih djela". Za promjenu entitetskog ustava potrebno je provesti ne baš jednostavnu i brzu proceduru, čak i kada postoji potrebna politička volja.
Republika Srpska propustila je smrtnu kaznu izbaciti iz svoga ustava tijekom nedavnih ustavnih promjena izazvanih odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijelom prostoru BiH. Sada bi se, pak, morala pokrenuti nova procedura za promjenu ustava.
Utjecaj državnih na entitetske vlasti kada je posrijedi promjena ustava i pravnih normi zanemariva je jer je Daytonskim sporazumom pravosuđe gotovo posve prepušteno entitetima. U BiH je već počela predizborna kampanja, a to znači da će se zakonodavna tijela vlasti rijetko okupljati, a još rjeđe donositi bitne odluke kao što je korekcija ustava. To bi moglo značiti da će tek novi saziv Narodne skupštine RS-a, potkraj godine, pokrenuti proceduru za promjenu ustava u dijelu koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne.
SARAJEVO Dejan Jazvić