Sokol Marić od HNB-a traži 20 milijuna eura

Tvrtka Sokol Marić priopćenjem je potvrdila da je podnijela tužbu za naknadu štete protiv Hrvatske narodne banke kojom traži 20 milijuna eura odštete od središnje banke. HNB smatra odgovornim zbog propusta u regulatornoj funkciji i nepostupanja u skladu s obvezama navedenim u Zakonu o kreditnim institucijama, Odluci o velikim izloženostima kreditnih institucija i Odluci o klasifikaciji plasmana izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

Drugim riječima, smatra da je HNB nezakonito tolerirao paralelni financijski sustav koji je kreirao Ivica Todorić, odnosno ugovaranje financijskih mjenica s regresnim pravima kao instrument se na tržištu pojavilo nakon što je HNB onemogućio domaćim bankama daljnje kreditiranje Agrokora zbog prevelike izloženosti koncernu.

Sada poduzetnik i vlasnik kompanije Zlatko Marić tvrdi da bi i brojni drugi dobavljači mogli napraviti sličan potez te od HNB-a tražiti odštetu. Mjenice s regresnim pravima ugovorene su u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi kuna, a Udruga dobavljača s bankama i faktoring kućama koje drže regresna prava upravo pregovaraju o tome da financijske institucije otpišu 65 posto iznosa regresnog prava kako bi udar na kompanije koje su ta prava izdavale bio manji. Da pojasnimo, tvrtke su kreditirale Agrokor tako da su same ugovarale financijsku obvezu s bankom ili faktoring kućama, Agrokor je jamčio za naplatu, ali su tvrtke izdavale regresna prava, odnosno banke se u slučaju da se ne naplate od Agrokora mogu naplatiti izravno od njih. S obzirom na to da se očekuje da će postotak naplate od Agrokora biti jako nizak, cijeli teret tog duga past će na tvrtke, od kojih su najizloženije Franck, Alca i Vindija. Sokol Marić i, primjerice, AWT International su proces otpisa dijela dugova nastalih tim instrumentima realizirali kroz predstečajne nagodbe, što se sugeriralo i ostalima. Franck će u slučaju naplate regresnih prava biti u iznimno teškoj situaciji budući da ima više od 320 milijuna kuna izloženosti.

Proizvođač kave jedan je od vodećih kritičara načina na koji izvanredna uprava provodi proces restrukturiranja, pri čemu naročito zamjera što nije osnovano stalno vjerovničko vijeće. U utorak je Franck ponovno ukazao na propuste u proceduri i istaknuo da ne može podržati plan nagodbe jer ne sadrži relevantne podatke.