Solana: Hrvatska može pomoći BiH na putu u EU

Bosna i Hercegovina današnja je tema na dnevnome redu sjednice ministara vanjskih poslova i ministara obrane Europske unije u Bruxellesu. Europska unija će detaljno razmotriti stanje u BiH. Razgovarat će se o tranziji OHR-a u Ured specijalnoga predstavnika EU-a, o budućoj ulozi EUFOR-a, te ispunjenju uvjeta i ciljeva koje je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira. Tim povodom razgovarali smo s Javierom Solanom, visokim predstavnikom za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.

S europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom, ministrima vanjskih poslova EU-a tijekom priprema za ovaj sastanak, poslali ste izvješće s nizom preporuka za strategiju EU-a prema Bosni i Hercegovini. Znači li to da EU mijenja stajalište prema BiH?
Nedavni razvoj situacije u BiH je zabrinjavajući, i to je glavni razlog što je BiH, na žalost, i dalje na vrhu dnevnoga reda sastanaka na visokoj razini. Zbog izgubljena zamaha nakon potpisivanja SSP-a i nepostojanja političkoga konsenzusa, BiH bi mogla zaostati na svojem putu prema EU i unutar vlastitoga reformskog procesa. Cilj je međunarodne zajednice osigurati stabilnu, mirnu i multietničku državu, koja bi bila na sigurnome putu u Europsku uniju. Europska unija je stalno ponavljala svoju spremnost i volju da pomogne BiH u njezinim nastojanjima, ali EU ne može obaviti posao za BiH. Zato smo s predstavnikom EU-a Rehnom pripremili ažurirano zajedničko izvješće koje sadrži ideje o osnaženome angažmanu EU u BiH. Bez prejudiciranja odluke Vijeća za implementaciju mira o tranziciji OHR-a prema EU, sada ćemo se početi pripremati za osnaženu ulogu u BiH, tako da budemo spremni kada se donese odluka. To će vjerojatno biti iduće godine. Precizne detalje osnaženoga mandata EUSR-a tek treba razraditi, a oni će odražavati i potrebe na terenu u vrijeme tranzicije.

Europski ministri će, također, razmatrati i vojnu misiju EU-a u Bosni i Hercegovini. Nekoliko zemalja članica EU-a zauzima se za brzo povlačenje EUFOR-a. Hoće li biti tako?
EUFOR je uspješna misija. Vojna misija EU-a je ostvarila značajan napredak u realizaciji svoga mandata. Zbog ovog izvanrednoga progresa, trenutačno ispitujemo opcije za budućnost. Ovaj posao bit će nastavljen – u vojnim krugovima to zovemo razborito planiranje – kako bi EU mogla, kada se ispune uvjeti, brzo provesti donesenu odluku. Dopustite mi naglasiti kako ta odluka još nije donesena. Teško je biti konkretan u svezi s vremenom donošenja odluke, s rokovima. Ne bi bilo nerazumno očekivati neku vrstu odluke iduće godine. U svakome slučaju, ministri će ovo pitanje redovito razmatrati i dogovorili su se ponovno mu se posvetiti u ožujku 2009. godine. Isto tako, u ovoj fazi je teško biti previše konkretan glede mogućega smjera razvoja misije EUFOR-a. Mogu reći samo da bi svaki budući oblik naše vojne nazočnosti trebao biti manji, vjerojatno koncentriran na pružanje potpore i na obuku Oružanih snaga BiH. Dok ne donesemo odluku o budućim aktivnostima, države članice smatraju da operacija, kako je trenutačno konfigurirana, ima odgovarajuće resurse i za uspješan nastavak djelovanja.



Hrvatski političari u BiH naglašavaju da se Hrvati osjećaju kao nacionalna manjina. Kako svladati te strahove i osigurati da se Hrvati u BiH osjećaju kako su uključeni u proces odlučivanja, a ne samo kao promatrači u prepirkama Sarajeva i Banje Luke? Kako, u tome kontekstu, vidite ulogu međunarodne zajednice i domaćih političara?
Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH i njihova ustavna prava su jasno definirana. Najbolji je način da se izgradi povjerenje, zauzimanje za istinski dijalog političkih stranaka, u korist svih građana. Mi znamo kako su političke stranke s hrvatskim predznakom često isticale zabrinutost glede pozicije Hrvata u BiH. Ovakve zabrinutosti se mogu jedino riješiti razgovorom s izravnim partnerima, s iskrenim namjerama i pokušajima postizanja sporazuma koji će zadovoljiti sve strane. Učinkovit dijalog, međusobno poštovanje i plodonosni kompromisi, europske su vrijednosti, koje svi dijelimo u EU. Najbolji je put ubrzati reforme u procesu europske integracije. EU osigurava najbolji okvir za poštivanje ljudskih prava: mi u EU više ne govorimo o većinama i manjinama, nego nastojimo osigurati opće blagostanje. Ja bih pozvao hrvatske političare u BiH da nastave biti konstruktivni partneri u procesu integracije u EU. Istodobno, pozvao bih sve strane da prava koja jamči Ustav, istinski primjenjuju jednako na sve građane BiH.

Može li i kako Republika Hrvatska pomoći Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju?
Hrvatska sigurno može pomoći, imajući iskustvo iz prve ruke, nakon što je sama prošla kroz proces koji je sada pred Bosnom i Hercegovinom. Njezin napredak je jedinstven u regiji, i stručnost koju je Hrvatska stekla u tom procesu, možete dobro iskoristiti. Koliko znam, Hrvatska je voljna podijeliti svoje iskustvo, i BiH bi trebala iskoristiti tu priliku koja joj se nudi. U kombinaciji s čvršćim angažmanom političkih stranaka i lidera u BiH, to može voditi k rezultatima i pomoći Bosni i Hercegovini u ubrzanju procesa integriranja u EU.

Barack Obama je izabran za predsjednika SAD-a. Mogu li se, nakon osnivanja nove američke administracij,e očekivati promjene u politici međunarodne zajednice prema BiH ?
Uvjeren sam da će SAD, sa svojim međunarodnim partnerima, ostati potpuno uključen u pružanje potpore državama zapadnoga Balkana na njihovu putu u Europsku uniju. Mi smo u Bosni i Hercegovini ostvarili dobru suradnju sa SAD-om u poslijeratnoj rekonstrukciji, tijekom tranzicije s NATO-snaga na snage EUFOR-a, te u sklopu Vijeću za implementaciju mira. Očekujemo da ćemo i dalje imati ovako uspješnu suradnju s novom administracijom SAD-a, na putu Bosne i Hercegovine iz daytonske ere u - europsku budućnost. EU i SAD dijele iste vrijednosti na kojima bi trebao počivati i stalni napredak Bosne i Hercegovine.