Sollgruber u Beču: „Hrvatska je mogla više napraviti, nego je napravila

„Hrvatska: Godinu dana u EU – Pokušaj evaluacije“, naziv je panel rasprave održane u ponedjeljak navečer u Kući Europske unije u Beču. Panelisti su bili vršitelj dužnosti voditelja predstavništva Europske komisije u Austriji Johann Sollgruber, predsjednik austrijskog Instituta za Podunavlje i Srednju Europu (IDM) i bivši koordinator Stabilizacijskog pakta Erhard Busek, zastupnik austrijskog parlamenta i bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i zaštite okoliša Nikolaus Berlakovich i politolog iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku Vedran Džihić, a raspravu je vodio urednik vanjske politike dnevnog lista „Die Presse“ Christian Ultsch.

Nazočne su uvodno pozdravili Sollbgruber, Busek i Werner Varga, predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču koje je skup organiziralo zajedno s IDM-om uz potporu Predstavništva Europske komisije u Austriji i Uredom za informacije Europskog parlamenta u Austriji.

„Nerealno je očekivati da sve izgleda perfektno u prvoj godini članstva, no mišljenja sam da je Hrvatska mogla više napraviti nego je napravila“, rekao je Sollgruber, dodavši kako vjeruje da će druga godina biti bolja. Napomenuo je kako uključivanje u europski sustav nije jednostavno i da je i prilagodba  Poljske na početku bila teška.

Varga je, između ostalog, istaknuo da su skepsa i razočaranje Hrvata EU počeli upornim guranjem Hrvatske na Balkan i da su tu „duboku mentalnu ranu“ dodatno produbili uvijek novi zahtjevi i odugovlačenje EU primanjem RH u članstvo. „Stalna kritika je kontraproduktivna, treba gledati pozitivnu stranu i pomoći Hrvatima tamo gdje god je to moguće“, rekao je Busek ustvrdivši kako je uvjeren da uskoro neće biti razloga za kritiziranje Hrvata.

Potom se je nazočnom skupu obratio hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota. „Hrvati imaju pozitivna i realistična očekivanja, ali nerealno je očekivati velike iskorake i da riješimo sve probleme u prvoj godini članstva“, rekao je Bakota pobrojavši pozitivne naznake izlaska RH iz osmogodišnje recesije i krize kao što su porast industrijske proizvodnje prvi put nakon 2009. godine, lagani pad nezaposlenosti, veći izlazak malih i srednjih poduzeća na europsko tržište... Osvrnuo se je i na makroekonomske pokazatelje i hrvatske potencijale ustvrdivši kako „ nije jednostavno istovremeno štedjeti i ulagati i da Vlada upravo pokušava naći optimalan odnos“.

„Postigli smo konsenzus za ulazak u EU, tako trebamo i za gospodarske reforme, koje je potrebno ubrzati“, rekao je istaknuvši da je korištenje sredstava iz europskih fondova „ključ razvoja RH“. Hrvatski veleposlanik smatra da se je Hrvatska dobro pozicionirala u EU, unutar koje aktivno i ravnopravno sudjeluje u kreiranju vanjske i sigurnosne europske politike te da se hrvatsko iskustvo iz pregovora kao i poznavanje regije uvažava kao referentno u europskoj obitelji.

Kao važan hrvatski prioritet Bakota je naveo ulazak u schengensku zonu, za koji RH namjerava predati 1. srpnja iduće godine. Osvrnuo se je i na, kako je istakao, izuzetno dobru bilateralnu i prijateljsku suradnju Hrvatske i Austrije, zahvalivši Austrijancima i austrijskim Hrvatima na svekolikoj pomoći žrtvama nedavnih poplava. Na upit što je Hrvatskoj, opterećenoj teškim ekonomskim problemima donio ulazak u EU, postavljen u sklopu panela, zastupnik austrijskog Parlamenta, gradišćanski Hrvat Berlaković je rekao „ravnopravnu poziciju za stolom za kojim se odlučuje o zajedničkoj budućnosti EU“.

„Gradišćanski Hrvati su sretni da je Hrvatska napokon u EU i smatraju se mostom povezivanja Austrije i Hrvatske“, dodao je napomenuvši kako će je važno da RH ubrza reformske procese kako bi imala još veće koristi od ulaska u Uniju. Rekao je kako joj u tome sigurno može pomoći Austrija i drugi europski partneri.
„Reforme u RH nemaju alternativu“, konstatirao je dodavši kako je Hrvatska „zemlja velikih potencijala“ i ako napravi bolju investicijsku klimu i uspije privući strani kapital, otvorit će joj se dodatne mogućnosti za zapošljavanje, posebice mladih.

„Sudbina Hrvatske ovisit će o sudbini EU“, rekao je politolog Džihić dodavši kako je Hrvatska ušla u Uniju u najgore vrijeme, vrijeme kada je i sama u krizi.
„Za Hrvatsku je već veliki uspjeh da je postala punopravna članica EU, no sam ulazak nije opći lijek za njene nagomilane probleme“, upozorio je, kritizirajući unutrašnjopolitička prepucavanja na hrvatskoj političkoj sceni, posebice unutar SDP-a. Govorio je i o potrebi jačanja samosvijesti kod Hrvata. Govoreći o europskom društvenom modelu ukazao je na „napuknuća“ između  socijalne države i demokracije.

Najkritičniji od svih govornika bio je predstavnik EK Sollgruber. Naveo je kako se RH „mora više otvoriti“ prema partnerima u EU i europskim investitorima stvarajući bolju ulagačku klimu, te biti aktivnija kad se radi o twinning projektima i strukturnim reformama. Spomenuo je nesporazume između Zagreba i Bruxellesa po pitanju „Lex Perković“, dvojezičnosti u Vukovaru te referendumu o istospolnim brakovima u Hrvatskoj.

„Svi u Bruxellesu znaju da je Hrvatska pouzdan partner“, rekao je napomenuvši da je RH vrlo značajna zemlja za Europsku komisiju i zbog zemalja jugoistočne Europe. Pohvalio je europskog povjerenika za zaštitu potrošača Nevena Mimicu za njegov profesionalan rad. Sollgruber je upozorio Hrvatsku da mora biti aktivnija što se tiče korištenja novca iz europskih fondova. 

„ EU je osigurala 70 milijuna eura za zapošljavanje mladih, no Hrvatska još uvijek nije poslala program u Bruxelles“, rekao je, zaključivši na kraju da vjeruje da će Hrvatskoj druga godina članstva biti lakša i da će već 2015. imati bolje rezultate. „ S Hrvatskom imam dobra iskustva“ rekao je Busek ustvrdivši kako Hrvati ne treba učitelje nego dobre prijatelje koji će im pomoći u iznimno složenim procedurama, prvenstveno oko korištenja EU fondova. Naglasivši kako je hrvatski put polagan ali u dobrom smjeru ukazao je na važnost partnerstva ne samo u EU nego i u regiji s zemljama Dunavske regije, Višegradske skupine te Jadransko-Jonske i drugih inicijativa. 

>> Stvaranje perspektive za nezaposlene najvažnija je zadaća