Suđenje bivšim članovima vladajuće španjolske Narodne stranke za ilegalno financiranje i korupciju, za što je optuženo 37 osoba, nastavljeno je u srijedu, dok se istodobno na odvojenom suđenju vodi postupak protiv bivšeg ministra gospodarstva i direktora Međunarodnog monetarnog fonda Rodriga Rata za uvođenje i korištenje tajnih kartica kasnije posrnule i nacionalizirane banke Bankije.
Državno odvjetništvo u Madridu zatražilo je zatvorsku kaznu od 125 godina za poduzetnika Francisca Correu, optuženog za organiziranje mreže kojom su tvrtke, od kojih mnoge iz građevinskog sektora, davale neprijavljene donacije Narodnoj stranci i njenim članovima za dobivanje javnih natječaja i političkih usluga u razdoblju od 1999. do 2005., većinom u Madridu, Valenciji i Galiciji, gdje je vladala ta stranka desnog centra koja je u to doba bila na vlasti i na državnoj razini.
Istraga o nelegalnom financiranju Narodne stranke pokrenuta je 2009., a samo suđenje krenulo je u utorak pojavljivanjem dijela optuženih pred sudom.
Za bivšeg tajnika Narodne stranke Luisa Bárcenasa odvjetništvo traži zatvorsku kaznu od 42,5 godine. Istražitelji su, tvrde, otkrili njegov račun u Švicarskoj s 48 milijuna eura.
U istoj zgradi suda u Madridu, ali drugoj prostoriji, sudi se 65-orici dužnosnika štedne banke Caja Madrid i jedne od vodećih španjolskih banaka Bankije, zbog tzv. “crnih kartica” ili tajnih kartica kojima su za privatne svrhe koristili novac banke koja je kasnije nacionalizirana novcem poreznih obveznika.
Oko 15 milijuna eura korištenih preko tih kartica u razdoblju od 2003. do 2012. nije bilo prijavljeno poreznoj upravi, ustvrdili su istražitelji. Državno odvjetništvo za Rodriga Rata, bivšeg predsjednika Bankije, traži zatvorsku kaznu od 4,5 godina te plaćanje kazne od 6,69 milijuna eura.
Rato je u utorak ustvrdio kako je korištenje kartica u obje banke bilo rezervirano za menadžment kao nagrada za dobar rad. Caja Madrid i još šest štednih banaka koje su djelovale samostalno kasnije su pripojene Bankiji.
Nakon izbijanja gospodarske krize 2008. španjolski financijski sektor našao se u problemima zahvaljujući velikim kreditima davanim građevinskom sektoru pa je Narodna stranka 2012. nacionalizirala Bankiju. Godinu dana kasnije njene dionice su maknute s Madridske burze.
Spašavanje banaka, rezovi u javnom sektoru te izlazak u javnost korupcijskih skandala izazvali su masovne prosvjede na ulicama španjolskih gradova te stvaranje novih stranaka Podemosa i Građana, koji su promijenile tradicionalno dvostranačje.
Španjolska je već deset mjeseci bez nove vlade jer Narodna stranka, koja je na vlasti ponovno od 2011., unatoč pobjedi na izborima u prosincu i lipnju, nema dovoljno mjesta u parlamentu za samostalno sastavljanje vlade niti dovoljnu podršku ostalih stranaka. Unatoč blagom oporavku od krize i gospodarskom rastu od oko 3 posto, stopa nezaposlenosti iznosi 19,4 posto te je druga po visini u EU.
Rodrigo Rato bio je ministar gospodarstva u vladi Narodne stranke od 1996. do 2004. te direktor Međunarodnog monetarnog fonda od 2004. do 2007.
Stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) upravljala je Španjolskom od 2004. do 2011. kada ju je, ponajviše zahvaljujući gospodarskoj krizi, na izborima porazila Narodna stranka.
Ukoliko četiri vodeće stranke u nadolazećim tjednima ne postignu koalicijski sporazum, ili ukoliko PSOE ne dopusti Narodnoj stranci formiranje manjinske vlade, Španjolci će u prosincu na treće izbore.
Koja stranka nakon HDZ-a ima najviše optužnica?