Nakon lanjske zbrke hoće li ih brati za sebe ili za Hrvatske šume, koje su najavile “porez” od 50 lipa po svakom ubranom komadu, divlje šparoge već su naveliko preplavile tržnice u Istri, Dalmaciji i na kontinentu. Cijena – između 25 i 35 kuna za stručak uobičajena je za početak sezone, samo što su one, kao i sve drugo u prirodi, uranile nekoliko tjedana, pa i mjesec i pol, ovisno o podneblju.
Voćari se osigurali
Meteorolozi tvrde kako je gotovo sigurno da je u mnogim dijelovima Hrvatske ova veljača najtoplija od početka službenih klimatoloških mjerenja, vjerojatno i zima, koju danas klimatološki smjenjuje proljeće. Natprosječne temperature i južina prirodi zasad uglavnom ne škode, tvrde ratari, voćari i povrćari. No dok se na sve strane divimo cvijeću, voćari mirno ne spavaju, potvrđuje nam Frane Ivković koji još nije zaboravio preklanjski mraz u travnju, koji je na voćkama u punom cvatu napravio štete od gotovo milijardu kuna. Unatoč proglašenju elementarne nepogode, od države nisu dobili ni lipe, objašnjava Ivković. Ove su godine mnogi ipak pametniji pa su voćnjake i osigurali premijom od 7 do 12 tisuća kuna po hektaru.
Stiže još snijega?
Eventualnu odštetu dobit će samo ako mraz napravi štetu na više od 20% cvata, ističe Ivković. A da s pravom strepe potvrđuju i prve prognoze meteorologa za idući tjedan. Prema Crometeu, dio bi zemlje već od nedjelje mogao imati zimske uvjete, s obzirom na to da nas u idućih tjedan dana čekaju čak tri atlantska poremećaja sa svježijim zrakom i nestabilnijim vremenom koji bi u planinama, dijelovima Like i Gorskog kotara mogli donijeti i snijeg. Slično kažu i u Meteo-infu najavljujući i ciklonu za utorak i četvrtak, s dosta kiše i grmljavinskih pljuskova. No detaljniji prognostički modeli, tvrde jedni i drugi, još nisu potpuno usuglašeni. Na pitanje što bi to moglo značiti za rascvjetale bademe, japanske šljive, marelice, breskve..., voćar Ivković odgovara da im temperature, padnu li i do -2, neće naškoditi jer vjerojatno neće biti dugotrajne, no padnu li još više – i sve to potraje – vjerojatno će opet sjesti i plakati. Povrćari se, kaže Zlatko Zagorac, tek spremaju za radove na otvorenom, dok ratari s područja s kojih se poplava još nije povukla neće imati što žeti niti će išta ponovo sijati, ističe Mato Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore.
Kaj su i prognostičari podijeljeni na lijeve i desne, pa moraju nekaj usaglašavati, hehe? Valjda su išli na iste škole, a pretpostavljam i da nema ne znam kolko modela za izradu kratkoročne prognoze, da bi se drastično razlikovale.