POBUNA ARHITEKATA

Spašava se Bašićev projekt crkve u Udbini

22.11.2008.
u 20:34
Pogledaj originalni članak

Gradnja Crkve hrvatskih mučenika u Udbini dobiva novi zaplet. Nakon što je gospićko-senjski biskup odbacio prvonagrađeni rad Nikole Bašića i odabrao gradnju crkve-replike koja je nalik ninskoj Crkvi sv. Križa, javno su se protiv te njegove namjere pobunili članovi bivšega Ocjenjivačkoga suda za CHM na Udbini, arhitekti Ivan Celio-Cega, Nenad Fabijanić, Hrvoje Giaconi, Tomislav Premerl, Matija Salaj te svećenik Anton Šuljić.

Oni su jučer poslali otvoreno pismo javnosti u kojemu su ustali protiv novoga Bogovićeva projekta te podržali Bašićev projekt i njegov prijedlog kojim bi se pojeftinila i pojednostavila izvedba njegova prvonagrađenog rada. Pismo su, osim Bogoviću i Bašiću, poslali i predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću te predsjedniku HBK-a, đakovačko-osječkom nadbiskupu Marinu Srakiću. U njemu tvrde da su dosad, iako im je mandat prošao, na javnosti nepoznat način pokušavali spasiti Bašićev projekt i tražili rješenje u novonastaloj situaciji.

Nije im uspjelo
Nudili su sasvim konkretne načine i podastirali prijedloge. Očito im to nije uspjelo kad su otvorenim pismom odlučili učiniti javni pritisak kako bi se spasio Bašićev projekt. Članovi tvrde da bi se Crkva hrvatskih mučenika mogla graditi “na način da se reduciraju i objekti i materijali te da se prihvati dinamika etapne izgradnje”. Iznijeli su i konkretne prijedloge. Tako je prema izvornom projektu kompleks sadržavao župnu crkvu i kriptu.

Kripta je trebala biti memorijalni, muzejski prostor. Potpisnici navode da je izmicanjem korpusa crkve prema sjeveru stvorena u špicu baze još jedna suterenska etaža koja je preuzela funkciju muzeja te da zato prostor kripte može funkcionirati u etapi kao župna crkva. Na mjestu zatvorenog prostora crkve organizirala bi se otvorena crkva za velike proslave.

Bez župne kuće
Navode da je “memorijalni karakter ansambla i njegova znakovnost sačuvana u korpusu mučeničkih ćelija, koji se s ogoljenim žezlom zvonika uzdiže iznad platoa otvorene crkve” te da se “između mučeničkog sarkofaga i zvonika napinje membranska konstrukcija kao stalna ili povremena zaštita od kiše”. Ne bi gradili ni župnu kuću, jer je njezina funkcija razriješena unutar postojećeg doma ili u prigrađenim objektima. Članovi Ocjenjivačkog suda drže da se ovim preinakama ne “gubi šira hodočasnička i memorijalna funkcija svetišta”. Na potezu su prozvani.

Pogledajte na vecernji.hr