Spašavanje života u Istri diskriminira Metković!?

Pod nevjerojatnim obrazloženjem da bi financijska podrška pilot-projektu spašavanja hitnih pacijenata iz sjeverozapadnog dijela Istre (područje Umaga do Poreča i Buzeta) u slovenskoj bolnici u Izoli dovela do diskriminacije pacijenata u ostalim pograničnim hrvatskim područjima, ponajprije Metkoviću ili Pločama, ministar zdravstva Kujundžić, na prijedlog ravnatelja HZZO-a, početkom svibnja odbio je financirati projekt u kojem sudjeluje Zavod za hitnu medicinu Istarske županije i kojim bi se godišnje spasilo 50 do 70 životno ugroženih pacijenata za čije je medicinsko zbrinjavanje presudna brzina dolaska u bolnicu!

Partner u odbijenom projektu

Večernji list u posjedu je te odbijenice Ministarstva i HZZO-a, no apsurd je to veći jer je u tom europskom projektu Emergency EuroRegion, koji je pokrenula Opća bolnica Izola i u sklopu kojeg je već nabavljen reanimobil vrijedan 160.000 eura, Ministarstvo zdravstva jedan od partnera. Taj je projekt javnosti predstavljen 3. travnja u Umagu, kada ga je državni tajnik uime Ministarstva zdravstva podržao i pohvalio, da bi se nakon više od mjesec dana, kažu naši izvori, ministar Kujundžić predomislio i odbio financiranje liječenja istarskih pacijenata u bolnici u Izoli na teret HZZO-a.

Time se gubi i 260.000 eura iz fondova EU. Budući da na području sjeverozapadne Istre do prve bolnice u Hrvatskoj koja radi PCI (perkutanu koronarnu intervenciju), a to je KBC Rijeka, ima 130 km bez autoceste (što je 100 minuta vožnje), a do OB Pula (mogućnost trombolize i zbrinjavanja politraume) udaljenost je 90 km (što je 60 minuta samo transporta), hitni pacijenti s moždanim i srčanim udarom te politraumama ne mogu biti zbrinuti unutar zlatnog sata, što je od presudne važnosti.

Kada bi se ti pacijenti transportirali u OB Izola, do koje je potrebno tek 10-20 minuta vožnje, imali bi daleko veće šanse za spašavanje života i manje posljedice bolesti, ali i jednaku zdravstvenu zaštitu kakvu bi po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebali imati svi stanovnici RH, ali i stanovnici EU prema Direktivi o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi. Upravo zato je projekt i odobrio EU.

Zasad hitna u Izolu vozi samo inozemne pacijente (turiste) čija zdravstvena osiguranja pokrivaju troškove liječenja u tamošnjoj bolnici. Domaće stanovnike s tog područja hitna vozi u Rijeku i Pulu, što znači da su oni jedini diskriminirani. Odgovor ministra Kujundžića izazvao je konsternaciju i nekih dužnosnika u samom Ministarstvu koji su ga neslužbeno nazvali potpuno suludim. Odgovor je, naravno, zaprepastio i Zavod za hitnu medicinu Istarske županije pa je dr. Gordana Antić, zamjenica ravnatelja i voditeljica tog pilot-projekta, sredinom svibnja napisala vrlo oštru pritužbu Ministarstvu zdravstva na koju još nije dobila odgovor.

Tako dr. Antić navodi kako istarska hitna nije zadužena za sustavna rješenja zbrinjavanja hitnih pacijenata, ali svakako može biti pomoć i primjer za cijelu Hrvatsku. Osim toga, dr. Antić piše kako joj nije jasno o kakvoj bi se diskriminaciji hitnih pacijenata u Metkoviću i Pločama radilo kada se u slučaju tih gradova ne radi o područjima koja graniče sa zemljom članicom EU, dok se u slučaju Izole radi o projektu dviju članica Europske unije.

Model i za druge

– Na snazi je diskriminacija svih osiguranika HZZO-a na sjeverozapadu Istre koji imaju značajno veći mortalitet i invaliditet od stranih osiguranika zbog prevelike udaljenosti do prve odgovarajuće zdravstvene ustanove u RH. Molim vas da još jednom preispitate svoju odluku i odobrite zbrinjavanje ove male grupe pacijenata te da nakon završetka pilot-projekta utvrdimo je li model prihvatljiv i primijenimo ga i u drugim prekograničnim područjima – napisala je dr. Antić.

U Istarskoj županiji, nastavila je, nadomak su rješavanju izbježivih smrti te ne može prihvatiti da oni koji odlučuju to ne prihvaćaju. – Takav pristup tjera i mene, dobitnicu medalje časti za sudjelovanje u Domovinskom ratu, da ozbiljno razmislim o napuštanju Hrvatske – zaključila je dr. Antić.