Neki dan vozim se od Splita prema Šibeniku u automobilu koji sam taman nekoliko dana prije očistio. Ugledam uz obalu u prirodi stari bačen madrac. Automatski stisnem kočnicu i stajem. Uzimam taj prljavi madrac i nekako ga uguram u auto, u kojem se sa mnom vozi moje malo dijete.
Ne mogu ga ugurati cijelog pa trećina madraca viri i ja se tako s otvorenim prtljažnikom vozim deset kilometara do prvog reciklažnog dvorišta kako bih ga bacio gdje mu je mjesto – opisuje Šibenčanin Goran Šimić, koji je nedavno osvojio i nacionalno priznanje “Ponos Hrvatske” u novoj ekološkoj kategoriji, zbog čega su ga mediji prozvali i herojem ekologije. I on je prošlog vikenda sudjelovao u najvećoj organiziranoj ekološkoj akciji čišćenja u hrvatskoj povijesti, a priču s početka teksta prepričao nam je kad smo ga pitali živi li prema ekološkim postulatima i između akcija kojima se redovito odaziva.
Naučeno ponašanje
Zapravo, prepričao nam je više sličnih anegdota, a ono što smo primijetili jest da, uvijek kad vidi smeće na ulici, u prirodi ili bilo gdje, automatski staje, uzima ga i baca tamo kamo ga treba baciti. I tako već godinama. To mu je, što se kaže, naučeno ponašanje.
– Najteže je steći naviku za nešto, ali jednom kad se ona u nas usadi, a za stvaranje navike potrebno je, kažu psiholozi, u prosjeku oko tri tjedna, obavili smo glavninu posla. To vidim i po učenicima kojima predajem, a jednako bitan faktor kao stvaranje navike jest i utjecaj okoline. Ako svi oko vas bacaju papiriće u koš za smeće, onda vi zasigurno nećete biti hahar koji će ga baciti izvan koša. Isto tako, ako dvoje ukućana razvrstava otpad, onda će vrlo vjerojatno to početi raditi i onaj treći.
Video - Akcija Rezolucija zemlja
Ubrzo će se stvoriti navika pa će otpad nastaviti razvrstavati i jednog dana kad bude živio sam – govori profesorica Tamara Tkalec-Car iz udruge Eko Breza. Kada su u pitanju konkretni savjeti kako živjeti zeleno, možemo krenuti od sitnica, ne moramo preko noći promijeniti cijelu životnu filozofiju jer time ćemo vrlo vjerojatno samo postići kontraefekt i brzo odustati od ideje da postanemo ekološki održiviji.
– Kad bi čovjek odbio kupovati jednokratnu plastiku, već bi napravio jako puno. Neki od malih koraka su kupnja žitarica, mahunarki, orašastih plodova i voća u rinfuzi iz lokalnog, sezonskog uzgoja. Jednokratne predmete lako je zamijeniti dugotrajnima, koje već imamo doma i za početak je sasvim dovoljno – govori Tkalec-Car.
Naravno, tu su i stvari poput potrošnje vode, a iako je Hrvatska jedna od vodom bogatijih zemalja, uz obraćanje pažnje na sitnice osobnu potrošnju možete smanjiti i za 50%. Budući da domaće slavine obično imaju protok više od deset litara u minuti, ostavite li otvorenu dok perete zube ili se šamponirate, to znači bacanje više od 30 litara vode za piće. Do obližnje trgovine ili čak i posla možete putovati najekološkijim sredstvom – biciklom, koristite LED žarulje umjesto klasičnih, čime ćete godišnje znatno uštedjeti i na računu za struju, ograničavajte se na kupnju hrane koja je proizvedena što bliže vašem mjestu stanovanja i kompostirajte koliko možete.
Bacanje hrane
Naravno, situacija je daleko od toga da odgovornost leži isključivo u rukama potrošača, ali ne možemo se uvijek izvlačiti i čekati da političari ili neki drugi veliki igrači nešto promijene te govoriti: “Ma što ja tu mogu?” Jer sve na što smo se naviknuli oslanjati, sve usluge koje nam Zemljin okoliš oduvijek besplatno pruža, moglo bi se početi kolebati ili potpuno nestati ako svi mi ne promijenimo barem neku sitnicu i u našoj vlastitoj rutini. Nastavimo li živjeti kao što sada živimo, prema posljednjim znanstvenim istraživanjima naši unuci mogli bi doista doživjeti neke od apokaliptičnih scenarija koji se godinama najavljuju. Živi je svijet, bez promjene koju možemo napraviti svi mi, na putu da dosegne kritičnu točku i uruši se.
Zabrinjavajuće su statistike koje pokazuju kako se na godišnjoj razini od odbačenih 1,3 milijardi tona hrane svega 1% kompostira. Također, godišnje se proizvodi oko 300 milijuna tona plastike, a već 40% baca se unutar godine od njene proizvodnje.
Slušajući vijesti o ekološkim katastrofama i posljedicama ljudskog djelovanja na kvalitetu života i biljnu i životinjsku raznolikost, složit ćemo se da je teško zamisliti protivnika ideja održivog razvoja. No nemojte da vam to samo bude jasno, jer jasnoća ne podrazumijeva i adekvatno djelovanje. Primijenite samo jednu od sitnica nabrojenih u ovom tekstu i nastavite to činiti idućih mjesec dana. Nakon toga vrlo vjerojatno prijeći će vam u naviku. Toliko svatko od nas može napraviti.
Video - Rezolucija Zemlja: Akcija čišćenja u Velikoj Gorici