U Njemačkoj se očekivano događa nešto što je još do prije koju godinicu bilo sasvim neočekivano. U dvije odvojene ankete, sadašnja velika koalicija ne bi bila moguća, CDU/CSU i SPD ne bi skupili dovoljno glasova da dođu do pregovora o formiranju vlade. CDU/CSU bi dobili 27 ili 28 posto, ovisno o anketi, SPD 16 po obje, AfD 15 ili čak 17, ali Zeleni također 15 ili 17 posto.
Tako je prilično očito kako Zeleni postaju utočište razočaranih glasača SPD-a koji izgleda ne mogu tako lako progutati još jednu koaliciju s čelnicom CDU-a Angelom Merkel i vođom CSU-a Horstom Seehoferom.
Nemaju lidera
I to nije ništa neočekivano, barem ne za pomnije pratitelje turbulentne njemačke političke scene. Jer, Manfred Gullner, šef Forse, najcjenjenije njemačke agencije za istraživanje političkih trendova još je prije dva mjeseca nagovijestio da bi se ovako nešto moglo dogoditi. Posumnjao je u mogućnost da SPD vrati nekadašnju slavu te će ih dugoročno preteći upravo Zeleni, ne, primjerice, ekstremni ljevičari Die Linke.
– SPD koji je tradicionalno jedna od dvije najveće njemačke stranke pati zbog nedostatka vjerodostojnih kandidata. Njihovi su birači sada obeshrabreni, nema više lidera poput Helmuta Schmidta ili Gerharda Schrodera koji su bili prihvatljivi i glasačima centra. Zeleni, pak, jak adut imaju u dopredsjedniku Robertu Habecku koji se u tom smislu nameće kao logičan izbor te mogu računati na broj glasača velik koliki je i onaj SPD-ov, rekao je prije dva mjeseca Gullner.
Pomalo je to iznenadilo i globalne medije pa se tako ‘fenomenom’ uspona Zelenih bavi i The Economist u svojem novom broju. Tamo dosta podrobno opisuju kako to izgleda glasač Zelenih. Prizor je to iz Berlina, hipsterskih kvartova Kreuzberg, Friedrischain i istočni Prenzaluer Berg, Riječ je o osobama koje se drže životnog stila u koji, sasvim jasno, spada organska prehrana gdje po tržnici koja takve proizvode nudi kruže oni koji odbijaju stariti te mladi hipsteri. Studenti koji su činili tijelo stranke 70-tih i 80-tih godina ostali su joj vjerni a stjecanje životnog iskustva maknulo je iz stranke onaj strogi antikapitalistički sentiment. Tako je sada u gospodarskom smislu stranka čvrsto na centru te je tako nadomjestila lidere koji danas nedostaju SPD-u. Lijeve birače i dalje privlače svojim stajalištima po pitanju socijalnih tema, okoliša i feminizma.
No, sada takvom pozicijom privlače mlađe glasače koji su obično studenti, a uz njih urbana populacija koju politika nužno ne zanima. Glasati za Zelene za njih je sada dio životnog stila. I Zeleni su svjesni razloga svojeg uspona, više je to zasluga drugih stranaka, odnosno njihova pada i dezorijentiranosti, nego njihovih aktivnosti. Narušena vjerodostojnost sadašnjih koalicijskih partnera koji bi u stvarnosti trebali biti na suprotnoj strani spektra jako im ide u prilog, pogotovo niz unutrašnjih problema koji su dosta naštetili SPD-u.
Klima i migranti
Zeleni su to ranije riješili, godine sukoba između njihova radikalnog i pragmatičnog krila nestale su, njihovo je vodstvo sada jedinstveno pa se otvorila mogućnost da rezultat zabilježen u anketama pretoče u dobar izborni rezultat. Primjerice, po pitanju migranata samo dvije stranke imaju apsolutno jedinstvo, AfD koji je apsolutno “protiv” i Zeleni koji su apsolutno “za”. Još jedna okolnost Zelenima ide na ruku na pomalo bizaran način - klimatske promjene koje su Njemačkoj ove godine donijele sušu podsjetivši time birače koliko je to pitanje zapravo bitno.
Bavarska će biti pokazatelj jesu li Zeleni zreli za dobar rezultat ili će ostati kao što je znalo biti ranije, odnosno hoće li kada dođe do izbora, birač ipak odabrati siguran izbor, odnosno, CSU pored finih Zelenih. Pitanje je isto tako koliko je Zelenima u ovom trenutku stalo do učešća u vlasti i može li iz toga niknuti neka nova podjela, pogotovo pojavi li se mogućnost kakve koalicije negdje na horizontu. A i ljeto prolazi a s njim jenja i važnost klimatskih promjena kao teme.