Nakon niza odgoda i uz puno kuloarskih priča na čelo HZZO-a došao je potkraj 2017. dr. Lucian Vukelić, ortoped iz lovranske bolnice i šef riječkog HDZ-a. Njegovo imenovanje postalo je tema jer je imenovan vršiteljem dužnosti, a ne ravnateljem tog “zdravstvenog blagajnika”. Taj 55-godišnjak ne pridaje pozornost dodatku v.d. i kaže da čini sve kako bi stabilizirao sustav. Najavljuje jače kontrole rada u bolnicama i kod privatnika te uštedu na lijekovima bez poskupljenja dopunskog.
Što ste zatekli u HZZO-u?
Podvukao sam crtu za 2017., napravio reviziju na koju su se neki čak i ljutili, ali sam morao učiniti stvari koje su zakonske obveze. Utvrđivanje i usklađivanje cijena medicinskih pomagala mora se raditi svake godine, a nije bilo učinjeno dvije godine. Naravno da to nekima ne odgovara, no to moramo raditi radi naših osiguranika da bi dostupnost i kvaliteta bile ujednačene. Bilo je nešto manje problema s trakicama za dijabetes, ali smo našli rješenje. Najpovoljnije su trakice iz Austrije, dakle upravo iz EU, čime je demantirano da će se s tržišta povući kvalitetni proizvođači. Na razini RH ušteđeno je time 35 milijuna kuna a da se kvaliteta nije mijenjala. U Mađarskoj, na primjer, imate samo jednu vrstu trakica, a kod nas ih je na tržištu više od 30.
Kad je riječ o trakicama, dijabetes je velik potrošač zdravstvenog novca, što planirate?
Obiteljski liječnici imaju mogućnost svakog svog pacijenta godišnje pozvati na sistematski pregled koji može obaviti u domu zdravlja. Uvijek je puno bolje spriječiti nego liječiti. Nisu u pitanju samo financije, govorimo o zdravlju naših osiguranika. Što se tiče dijabetesa, moramo raditi na prevenciji, pogotovo pretilosti u djece.
A što ste zatekli unutar same ustanove?
Na razini cijele Hrvatske u HZZO-u nam nedostaju liječnici koji bi trebali raditi u našim kontrolama i povjerenstvima. I u nekim bolnicama se žale da im nedostaje liječnika, a zamislite koliko je tek nama teško doći do njih. Tim više što ćemo sada pojačati kontrole rada i u bolnicama i u privatnim ordinacijama, svih koji su u našoj mreži.
Što očekujete od izmjena ključnih zdravstvenih zakona?
Dio smo tima koji će davati sugestije pri izradi prijedloga zakona i kao kliničar ću neke svoje ideje pokušati implementirati u novi zakon kojim ćemo pokušati poboljšati zdravstvenu zaštitu, sam rad i povećati uštede pri radu.
Što je s brisanjem dvostrukih narudžbi na pretrage?
Potpuno ćemo se umrežiti i omogućiti bolnicama da mogu brisati dvostruke narudžbe. Da bi se negdje upisali na istu pretragu, morat ćete se izbrisati s liste čekanja ondje gdje ste već prijavljeni.
To će smanjiti liste čekanja?
To je jedna od mjera koju smo poduzeli. Nismo za to da se za nedolazak ili dvostruke narudžbe plaćaju kazne, kao u Švedskoj.
A hoćemo li, kao u Finskoj, da država plaća pacijentu privatno pregled čeka li ga u bolnici dulje od tri mjeseca?
Ne može to odrediti HZZO, a moje je mišljenje kao liječnika da imamo jako dobar zdravstveni sustav s obzirom na sredstva kojima raspolažemo. Visoko smo rangirani na ljestvici europskih zemalja u kvaliteti i ponudi naše dijagnostike i samih zahvata, ali treba poboljšati uvjete liječenja te uvjete rada. Treba obnavljati postojeće bolnice, u nekima je stanje jako loše, neke su potpuno neadekvatne.
Ističete kontrolu rada svih u sustavu, što ste si još zacrtali u ovoj v.d. godini?
Početi od nule, završiti dva temeljna zakona i provesti racionalizaciju kroz kontrole, ali i ugovaranje za sljedeću godinu. Nećemo moći prihvatiti ugovaranje s nekim ustanovama koje ne izvršavaju svoju ponudu. Daju ponudu za djelatnost koju rade, a onda doznamo da je uopće ne rade. U tri županije jedna ustanova radi artroskopiju?! Moramo krenuti u akreditaciju, stvoriti ispravnu sliku i ugovarati limit kad struka odredi kriterije. Planiramo uštedjeti na lijekovima oko 150 milijuna kuna nivelacijom cijena, što će nam omogućiti stavljanje novih lijekova na listu.
Što je s posebno skupim lijekovima, sa Spinrazom, recimo?
Prozivaju nas zbog toga, a ni distributer ni proizvođač nisu nikad HZZO-u ni ponudili taj lijek. Budu li ga ponudili, morat će pregovarati s nama i cijena će sigurno biti niža. Ne možemo stavljati na listu lijekove koji nam nisu ponuđeni.
Liječenje kojih bolesti je prioritet s tim ušteđenim novcem?
Lani smo na listu posebno skupih lijekova uvrstili čak 30 novih, a godinu dana prije samo sedam, što pokazuje da se doista trudimo što više lijekova staviti na listu. Ne možemo reći da nam je nešto prioritet jer je stvar u tome i kojim redom nam dolaze ti prijedlozi.
Hoće li poskupjeti dopunsko osiguranje?
Neće, smatram i da u toj našoj cijeni pružamo najviše, nemamo ništa restriktivno i trudimo se da za taj novac osiguranici dobiju najviše te nećemo ići s poskupljenjem.