Nepravomoćno

Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna
29.10.2018.
u 10:54
Presudom je utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji
Pogledaj originalni članak

Općinski sud u Splitu u petak je presudio u jednome sudskome procesu da je ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan.

Budući da se radi o prvostupanjskoj presudi, Udruga Franak nije htjela iznositi druge podatke osim da je presudu donijela sutkinja Sonja Meštrović.

Presudom je tako utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji.

Nakon pravomoćnosti presude banka će morati isplatiti tužitelju kompletan iznos 262.000 kuna, koji je dužnik uplatio do dana podnošenja tužbe plus zatezne kamate i dodatno 44.000 kuna sudskih troškova, na temelju ništetnoga ugovora o kreditu u iznosu 62.000 CHF (oko 290.000 kunske protuvrijednosti u vrijeme isplate kredita).

– Kamata je cijena, i ona je bitni sastojak ugovora, a u konkretnom ugovoru ta cijena je neodrediva, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja. Nepostojanje propisa kojim bi se nedvojbeno utvrdilo kako kamatna stopa mora biti izražena, nije opravdanje za banku da kamatnu stopu mijenja po svojem nahođenju. Dapače, banka je kao savjesni gospodarstvenik imala obvezu ugovoriti elemente važne za promjenu kamatne stope i način primjene tih elemenata – stoji, između ostaloga, u nepravomoćnoj presudi.

Objašnjava se kako konverzija na temelju zakona nije novacija ugovora, a obnova je u svakome slučaju bez učinka ukoliko je prijašnja obveza bila ništetna. Osim toga, samim „zakonom o konverziji“ nije propisana konvalidacija ništetnih ugovornih odredaba, pa stoga konverzija nema snagu konvalidacije ugovora odnosno ništetnih ugovornih odredaba.

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar sssunceee
sssunceee
12:42 29.10.2018.

Kakve veze ima tečaj franka sa jednostranim podizanjem kamatne stope od strane banke? Tijekom otplate kredita, u 7 godina jednostrano su mi 6 puta povećali kamatu koju nismo ugovorili. Tražila sam ih njihovu knjigovodstvenu karticu i imaju lijepo navedene datume kada su podizali kamate. To nismo dogovorili prilikom sklapanja ugovora o kreditiranju!

DU
Deleted user
11:58 29.10.2018.

Kako je doista bilo, unesite u tražilicu: ‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali se’ eurima, a onda se otvorio pakao... Znači, osvrnimo se u blisku prošlost i slijedom tih istih ugovora o kreditima s CHF paritetom, te iste banke (danas prozvane da su "lihvarske") su držale te iste dužnike (danas prozivače) u povoljnijem otplatnom položaju nego one s kreditima u euro. I još nešto - sredinom prošlog desetljeća je 2/3 svih prodanih novih automobila bilo prodano na kratkoročne (2-5 godina) kredite u CHF, nerijetko su auto kuće imale ugovorne partnere među bankama kojima bi slali klijente - a zašto - e pa zato jer su ti krediti bili povoljniji i lakše otplativi i većinom je u konačnici i bilo tako jer ih nije "štrajfalo" propinjanje eura krajem 2010. godine, de facto slabost eura uslijed grčke teške krize zaduživanja. Tako da se danas presuđuje na temelju nekih prom. kamata i prom. tečaja - dok je i jedno i drugo bilo povoljno, klijenti tih istih banaka su držali lekcije drugim dužnicima po kafićima. Kao što nije realno da je kamata na vezanu štednju ista tijekom 20-30 godina, e tako nije realno očekivati ni da će kamate na kredite biti iste tijekom tako dugih razdoblja, drugim riječima ispostavilo se da je CHF bio povoljan za kratkoročne, ne i za dugoročne planove.