RIJEDAK SUSRET

Splitski znanstvenici sreli golemu meduzu: 'Ovakav primjerak nikad nismo vidjeli'

Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
11.10.2021.
u 10:38
U prosjeku naraste do 20 cm duljine i do 6 cm promjera klobuka zbog čega je ovaj veliki primjerak iznenadio i struku
Pogledaj originalni članak

Stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo ostali su iznenađeni nakon susreta s kompas meduzom rijetko viđene veličine. Na veliki primjerak kompas meduze naišli su u subotu istražujući Marinski zaljev.

- Prilikom istraživanja naselja posidonije susreli smo meduzu iz roda Chrysaora. Ali ovako veliki primjerak nikad nismo vidjeli! - kažu znanstvenici.

FOTO Splitski znanstvenici snimili ogromnu meduzu

Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Kako piše Morski.hr, Chrysaora hysoscella vrsta je koja živi u obalnim vodama Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Pojavljuje se i u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Turske. Iako je razmjerno rijetka vrsta i najčešće se približava obali u rano ljeto, posljednih godina sve je češći stanovnik Jadrana.

U prosjeku naraste do 20 cm duljine i do 6 cm promjera klobuka zbog čega je ovaj primjerak iznenadio i struku. Ova vrsta meduze obitava pod površinom na dubinama 0-10 m, gdje lebdi i povremeno pliva. Karakterizira ju žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do 1 metra duljine. Ima 24 lovke koje su podijeljene u tri grupe po 8.

Kompas meduza u moru se orijentira i održava ravnotežu uz pomoć senzorskih stanica nazvanih statocisti a pigmentirane mrlje omogućavaju meduzi percepciju promjene svjetlosti. Hrane se zooplanktonom, a prirodni neprijatelj su joj morske kornjače i riba Mola Mola – Veliki bucanj koji se njome hrane.

Ako naiđete na ovu vrstu, nikako joj se ne približavajte i izbjegavajte dodir jer mogu izazvati opekotine i žarenje. Ako se ipak dogodi da vas opeče, mjesto treba ohladiti i namazati aloa verom ili sličnim gelom koji sprječava opeklinske promjene. Prije svega treba izići iz mora i opečeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako bi odstranili lovke.

Važno je znati da se opečeno mjesto ne smije trljati niti ispirati slatkom vodom ili alkoholom. Na opečeno mjesto dobro je staviti ocat ili limunov sok jer će to spriječiti daljnje pucanje zaostalih žarnih čahura.  Kao posljedica najčešće ostaje depigmentacija kože ili čak ožiljak.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.