Drevni srbijanski pravoslavci i jasenovački novomučenici heroji su i sveci cijeloga pravoslavlja – rekao je carigradski patrijarh Bartolomej I., koji je zajedno sa srpskim patrijarhom Irinejem predvodio liturgiju u manastiru Rođenja sv. Jovana Krstitelja u Jasenovcu u povodu 75. obljetnice početka djelovanja koncentracijskog logora.
U svojoj ekumenskoj poruci patrijarh je pozvao na mir, dijalog i suživot, istaknuvši kako trebamo postati svjesni kako nije riječ o mučenicima neke pojedinačne crkve, nego da su sve to mučenici jedne Kristove crkve.
Ceremoniji u Jasenovcu prisustvovalo je mnoštvo vjernika i crkvenih velikostojnika iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Bili su počašćeni što je među njih stigao prvi među jednakima, i to iz prijestolnice Bizanta, iz koje su im još u 9. stoljeću stigla sveta braća Ćirilo i Metod, kako bi im prenosili kršćanstvo na slavenskom narodnom jeziku. Za njih je to bio znak da carigradski patrijarh želi ojačati njihove međusobne odnose i veze i donijeti im poruke ljubavi i mira.
- Sudjelovanje carigradske patrijaršije u ovim manifestacijama spomena i iskazivanje časti jasenovačkim novomučenicima simbolizira, ali i šalje snažnu poruku pomirenja, praštanja, tolerancije i ljubavi – rekao je zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije. Pakračko-slavonski ekiskop Jovan Ćulibrk, koji se nakon stolovanja u Jasnovcu vratio u dvor u Pakracu, rekao je kako je ovo područje obilježila žrtva jasenovačkih novomučenika. Dodao je kako mu je drago što je spomen na njihove žrtve predvodio prvi čovjek pravoslavlja.
Spomen na jasenovačke žrtve završen je odavanjem počasti i opijelom na humku žrtava memorijalnog područja Jasenovac te lomljenjem pogače, što simbolizira Krista, njegovu žrtvu i mučeništvo. U Pakracu je patrijarh Bartolomej blagoslovio obnovljeno južno krilo Eparhijskog dvora te križ sv. Ivana Vladimira prigodom 1000. obljetnice njegove smrti. Riječ je o reprezentativnom zdanju izgrađenom 1732. godine, rezidenciji slavonskih episkopa, koja sa Sabornom crkvom Svete Trojice čini sjedište Pakračko-slavonske eparhije. Njegovu je obnovu sa 70 posto sredstava financiralo hrvatsko Ministarstvo kulture, a u posljednje dvije godine sa svojim sredstvima uključila se i srpska vlada.