Spor Jakovine i Vrdoljaka zbog industrijske strategije

Špekulacije da je industrijska strategija Hrvatske do 2020. zavadila ministre Ivana Vrdoljaka i Tihomira Jakovinu, zbog čega je u zadnji čas skinuta s Vlade i vraćena na doradu, ministar Jakovina jučer je opovrgnuo ističući kako je riječ tek o tehničkom usuglašavanju stavova. Prema Vrdoljakovoj strategiji, podsjetimo, industrijska bi proizvodnja do 2020. godišnje u prosjeku morala rasti 2,85%, broj radnika trebao bi porasti za 85 tisuća, a izvoz skočiti za 30%, što prehrambena i drvna industrija, tvrdi se, ne mogu pratiti. No Jakovina se nikako ne slaže s tim procjenama po kojima su prehrambena i drvoprerađivačka industrija svrstane tek među čuvare umjesto među pokretače gospodarskog razvoja.

U Bruxellesu o Rusiji

Kaže da su kolege iz Ministarstva gospodarstva to prognozirali na temelju trogodišnjih procjena u razdoblju od 2010. do 2012., koje je bilo negativno za prehrambeni sektor. No mogućnosti, potencijal, ali i rast u tom sektoru pokazatelji su da prehrambena, ali i drvoprerađivačka industrija moraju biti pozicionirane da im se omogući bolji razvoj, korištenje svih horizontalnih i vertikalnih mjera koje će proizaći iz te strategije – poručio je.

Iako prehrambenoj industriji ovih dana nije lako ni zbog enormnog uvoza, koji je od otvaranja granica s EU naročito porastao u sektoru mesa i mlijeka, Jakovina je jučer demantirao mogućnost da u petak na ministarskoj konferenciji u Bruxellesu zbog toga zatraži aktivaciju privremenih mjera prema članku 37. ugovora o pristupanju EU jer je povod sastanku ruski embargo.

Po tom pitanju hrvatski odbor za poljoprivredu i sad lobira u Bruxellesu pokušavajući maksimalno zaštititi interese hrvatskih proizvođača. No puno su veći problem indirektne štete koje će Hrvatska imati na unutarnjem tržištu preplave li ga proizvodi prvotno namijenjeni Rusiji. Izvoz na tržište Ruske Federaciji dosad pak nije bio značajan, konstatirao je Jakovina, koji je jučer u svom ministarstvu predstavio informacijski sustav koji je nakon više od 20 godina hrvatske neovisnosti konačno pobrojio državne poljoprivredne hektare. Po jednima oko milijun, po nekima i tri milijuna, konačna brojka do koje je umrežavanjem i provjerom dostupnih podataka došla Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) iznosi 738.125,52 hektara, najvećim dijelom oranica i pašnjaka. No žalosno ali istinito – koristi se svega 276,1 tisuća hektara, koji su i u sustavu potpora, a više od 60% obradive državne zemlje ili 462 tisuće hektara tek čeka dugogodišnje zakupce ili vlasnike.

Više ne idu pješke

– Sve to imalo je samo jedan cilj – brže, kvalitetnije i transparentnije raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i kontrola njegova korištenja – objasnio je Jakovina ističući kako proteklih 20 godina nije bilo kvalitetne baze, sve se radilo pješke, na papiru i netransparentno. Od veljače do kraja kolovoza raspisan je 81 javni poziv za 50-godišnji zakup 11.000 hektara te za prodaju 1773 hektara državne zemlje za koju su stigla 1592 zahtjeva, a do kraja godine u pripremi su natječaji za još oko 20.000 hektara zemlje – kazala je jučer ravnateljica APZ-a Blaženka Mičević.