EU-ovi ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su postigli kompromis koji bi trebao spriječiti smanjenje ovlasti Međunarodnog kaznenog suda (MKS) u Haagu. Zaključak na koji su Italija i Velika Britanija pristale tek nakon dugog oklijevanja, usmjeren je protiv pokušaja Washingtona da bilateralnim sporazumima spriječi izručivanje američkih državljana sudu. Europljani takve sporazume drže opravdanima samo pod strogim uvjetima. Ipak EU ne ide tako daleko da bi te sporazume odbio kao nespojive sa statutom MKS-a.
Britanski su diplomati u Bruxellesu odmah rekli da je London i dalje spreman isposlovati s Washingtonom bilateralni sporazum. Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer to pak drži praktični nemogućim. Da je Berlin protiv zaključenja posebnog sporazuma i da će odbiti takav dogovor s SAD-om. Slično su se izjasnili i predstavnici dvanaest drugih vlada. Po mišljenju jednoga stručnjaka stvarna bi se vrijednost EU-ova kompromisa trebala pokazati idućih tjedana: ako Rim i London sada poduzmu posebne razgovore s SAD-om, bit će to loš signal ostatku svijeta - i štetan za sud.
Formalno briselski kompromis formulira samo neobvezatne smjernice koje 15 država članica moraju poštovati za očuvanje punog integriteta kaznenoga suda. Organizacije za ljudska prava ipak vjeruju da je stajalište EU-a za mnoge zemlje, osobito one Trećega svijeta, važna orijentacija.
Amnesty International kritizirao je da je Europa oportunistički popustila američkom pritisku. Zaključak EU-ovih ministara vanjskih poslova naglašava da mnogi međunarodni ugovori kao i sporazum o razmještanju postrojba Amerikancima pruža već dovoljnu zaštitu od politički motivirane zloporabe kaznenoga suda. Prije zaključivanja dodatnih sporazuma s Washingtonom, vlade EU-a morale bi stoga ispitati potrebu i opseg. Diplomati EU-a izjavili su da je osobito ministar vanjskih poslova Fischer ustrajao na uskom tumačenju te formule. Osim toga EU se složio u pogledu načela koja u svakom slučaju treba očuvati. Tako nijedan sporazum ne smije protusloviti statutu kaznenoga suda, što je slučaj kod dosadašnjih američkih nacrta.
Osim toga, za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava ne smije biti oslobođenja od kazne. Washington bi okrivljene morao dovesti barem pred neki američki sud.
Američki su diplomati poručili danskoj vladi, koja predsjeda Ministarskim vijećem, znatne prigovore. Protivljenje je pobrao i prijedlog da se dohvatu MKS-a izmakne tek jedan dio američkih državljana koji rade u inozemstvu. EU to želi odobriti samo "poslanim osobama poput vojnika ili diplomata", izvješćuje Christian Wernicke. (H)