Kinesko tržište otvorit će se za investitore iz Europske unije više no ikad prije, barem onoliko koliko je dosad bilo otvoreno samo za američke investitore, a Kina se po prvi put obvezuje i na neke zapadu važne stvari kao što su održivi razvoj i borba protiv iskorištavanja prinudne radne snage u kineskim tvornicama. To su neke od novosti koje bi danas trebale biti objavljene nakon videokonferencijskog sastanka na vrhu između čelnih ljudi EU i Kine, na kojem će se potvrditi politički dogovor o sklapanju investicijskog sporazuma između EU i NR Kine.
Božićni sporazum
Sporazum se pregovara već sedam godina, a pregovori su intenzivirani nakon 2019., kada je EU usvojio novu strategiju odnosa prema Kini, u kojoj je tu rastuću svjetsku velesilu detektirao ne samo kao ekonomskog partnera nego i konkurenta, ali i sistemskog rivala. U toj strategiji EU je jasno rekao da očekuje da se kinesko tržište otvori za ulagače iz EU jer je jedinstveno europsko tržište već otvoreno za ulagače iz Kine pa se stoga mora stvoriti ravnoteža. To se ovim svježe dogovorenim sporazumom i postiže. Izbijanje globalne pandemije koronavirusa, koji se proširio iz Kine, usporilo je pregovore i mnogi su mislili da nema šanse da budu dovršeni do kraja ove godine, kao što je prvotno bio cilj njemačkog predsjedanja Vijećem EU. No politički dogovor o tome kako će sporazum izgledati ipak je postignut oko Božića.
Pretvaranje tog dogovora u pravno obvezujući tekst potrajat će još mjesec-dva, ali dogovor je postignut i zanimljivo je da je EU požurio zaključiti stvar sada, dok traje tranzicija u Washingtonu između odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa i dolazećeg Joea Bidena. Sve države članice EU dale su zeleno svjetlo da se ide u zaključenje investicijskog sporazuma s Kinom, jedino su neke, a neslužbeno doznajemo da je to bila Poljska, apelirale da EU ne treba slati krive signale američkim partnerima. No u EU prevladava stav da je investicijski sporazum dobar i za europsko-američke pokušaje da Kinu privoli da se ponaša sukladno međunarodnim pravilima.
Za europsku stranu sporazum je važan jer otvara kinesko tržište za investitore iz EU puno šire i puno slobodnije nego dosad, kad su ulagači bili prisiljeni ulaziti u “joint venture” s kineskim tvrtkama, pri čemu bi se često događala sumnja da se u tom partnerstvu događa prisilni transfer europske tehnologije Kinezima, pa čak i krađa intelektualnog vlasništva. Novi sporazum uređuje i pravila svega toga, a i državnih poticaja koje kineske vlasti obilato dijele svojim kompanijama, stvarajući od njih nelojalnu konkurenciju europskim kompanijama. Sporazumom se utvrđuju pravila o državnim subvencijama za uslužne djelatnosti, što, primjerice, nije pokriveno pravilima Svjetske trgovinske organizacije tako da se ovim dogovorom ide korak dalje i na ovom, kao i na mnogim drugim važnim područjima.
Pitanje 5G mreže
Zanimljivo je da visoki europski dužnosnici, s kojima smo razgovarali uoči današnje službene objave detalja, tvrde da Kina zapravo ne dobiva ovim sporazumom nove stvari poput većeg pristupa na tržište EU. Ne dobiva ni jamstvo da će, primjerice, kineski Huawei biti bolje tretiran u gradnji 5G mreže niti da će se smanjiti kontrole koje europske vlade provode kad kineske kompanije žele preuzeti neku strateški važnu europsku kompaniju. Ono što Kinezi dobivaju ovim investicijskim sporazumom je potvrda da će tržište EU ostati jednako otvoreno kao i do sada, a EU zapravo dobiva ravnotežu i otvaranje kineskog tržišta u istoj mjeri.
Liberalna EU bori se za interese Njemacke i njene industrije.