Ode li Velika Britanija iz EU, ostat će bez Škotske

Nakon izborne pobjede konzervativaca i Davida Camerona, jedno je sigurno – za dvije godine Velika će Britanija na referendum o tome hoće li i dalje ostati u Europskoj uniji ili će napraviti povijesni korak i izaći iz te zajednice europskih naroda. Cameron je u svome pobjedničkom govoru vrlo jasno kazao kao je put prema održavanju toga referendum sad apsolutno otvoren. No upravo taj referendum mogao bi biti velika prekretnica nakon koje stvari u Ujedinjenom Kraljevstvu neće više moći biti iste.

Iako se Davidu Cameronu ova sasvim neočekivana pobjeda sada čini slatkom, do kraja petogodišnjeg mandata sigurno će se susresti s puno gorkih čaša koje će, nažalost, morati ispiti zato što je tako obećao biračima. Dođe li do referenduma, Velika Britanija bi se na političkom planu mogla naći pred izazovima koji bi se mogli pokazati kao prevelik zalogaj.

Škoti žele nova pravila

Jedan od takvih zalogaja sigurno je Škotska. Cameron je i prije izbora shvatio da tu sastavnicu Ujedinjenog Kraljevstva više neće moći stavljati u drugi plan. Upravo zato se njegova žestoka predizborna retorika kojom je Škotsku nacionalnu stranku i njezinu lidericu Nicolu Sturgeon nazivao rušiteljima zajedničke države, pretvorila u ruku pomirenja. Iako je obećao da će škotska vlada dobiti najveću autonomiju na svijetu i još veće ovlasti, naročito u poreznoj politici, to možda neće biti dosta.

Nicola Sturgeon mu je jasno poručila da će Westminster ubuduće morati slušati škotski narod, da mora postati potpuno svjestan da ovakav izborni rezultat znači da ništa više ne može biti kao prije – odnos između Londona i Edinburgha mora se temeljiti na međusobnom poštivanju i suradnji. Ona mu zauzvrat daje obećanje da će biti konstruktivan partner i da bez ozbiljnog, egzistencijalnog razloga neće biti zahtjeva za neovisnost ni nekog novog referenduma na kojem bi Škoti o tome mogli odlučivati.

Na putu koji Camerona vodi do raspisivanja referenduma Škotska bi se mogla pojaviti kao velika i značajna prepreka. Još u svome predizbornom manifestu SNP je jasno poručio da se uopće ne protivi održavanju referenduma, ali zahtijeva da unaprijed odrede pravila – ona nikako ne želi da Škotska, ali nijedna druga sastavnica zajedničke zemlje (Engleska, Sjeverna Irska i Wales) bude talac bilo koje druge sastavnice. Ona će sigurno tražiti jamstva da će Škotska, odluči li se većina njezinih građana za ostanak u EU, moći ostati članica.

– Tražit ću promjenu zakona kako bismo bili potpuno sigurni da nijedna konstitutivna jedinica Ujedinjenog Kraljevstva ne može biti isključena iz članstva u EU protiv njezine volje. Izaći ćemo s prijedlogom "dvostruke većine", što znači da bi se glasovi Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske posebno prebrojavali. Izjasni li se samo jedna od njih protiv izlaska iz EU, Velika Britanija kao cjelina ne bi mogla prestati biti članica – jasno je kazala Sturgeon.

Kako u Škotskoj oko 330 tisuća radnih mjesta izravno ovisi o članstvu u EU i zajedničkom tržištu, jasno je da ona u ovome nikako ne kani davati ustupke Cameronu. Ona ga čak i upozorava da bi izlazak iz EU mogao cijelu Veliku Britaniju gurnuti u gospodarsku provaliju. To je zapravo poruka da škotskim nacionalistima neće biti na umu samo interesi Škotske već cijele zemlje zato što je u ovome trenutku ne žele napustiti, već raditi na zajedničkoj, boljoj budućnosti.

Kada se pogledaju izborni rezultati u sve četiri sastavnice Velike Britanije, postaje poprilično jasno da je upravo Škotska svojevrsna utvrda u koju se euroskeptici nisu uspjeli probiti. UKIP, stranka koja zagovara nezavisnost Velike Britanije, u Škotskoj je dobila svega 1,6 posto glasova, dok je u Engleskoj dobila 14,1 posto, a u Walesu 13,6 posto. Škotskoj bi se u borbi za opstanak unutar EU mogla pridružiti i Sjeverna Irska, koja je inače politički univerzum sama za sebe. Još prije dvije godine lider tamošnje vladajuće Demokratske unionističke stranke Peter Robinson shvatio je i otvoreno kazao da je Sjevernoj Irskoj puno bolje unutar EU, a tamošnje stanovništvo upozorio je da bi izlazak iz EU Sjevernu Irsku u potpunosti mogao lišiti brojnih stranih ulaganja, što bi taj komadić Ujedinjenog Kraljevstva moglo jako skupo koštati. Robinson je također kazao da je Sjeverna Irska profitirala od novca koji joj je EU dala tijekom provedbe mirovnog procesa i koji joj još uvijek daje.

Gorka čaša

Kada se zbroji 56 škotskih glasova u parlamentu sa 18 iz Sjeverne Irske te sa 232 zastupnička glasa kojima raspolažu laburisti, koji su također protivnici referenduma, dobiva se brojka od 306 glasova, što nitko neće moći zanemariti. Iako je UKIP polučio relativno dobre rezultate u Walesu, ondje postoji i velška nacionalna stranka Plaid Cymru, koja ima tri zastupnika. Treba napomenuti da je do petka i SNP u parlamentu imao samo 6 zastupnika, ali i to da bi se sličan proces buđenja nacionalne političke svijesti mogao početi događati i u Walesu. Uz to, ondje 25 mjesta od ukupno 40 drže laburisti te postaje poprilično jasno da je i Wales na izvrsnom putu da se suprotstavi referendumu.

I do nogu potučeni i obezglavljeni Liberalni demokrati nakon izbora okrenuli su ploču i sada su apsolutni protivnici raspisivanja referenduma. U trenucima kada je postalo potpuno jasno da više neće biti koalicijski partner i da neće sudjelovati u vlasti, okrenuli su ploču. Točnije, okrenuli su se protiv svojih bivših partnera konzervativaca koji su im ionako zabili nož u leđa.

Iako, tehnički, konzervativci imaju većinu i u parlamentu mogu provući odlučivanje o referendumu, ne bi im bilo pametno ići protiv tolikog broja zastupnika koji ne žele izlazak iz EU.

Potpuno je jasno da će ovaj referendum u sljedeće dvije godine za Camerona biti poput mlinskog kamena koji će morati vući uokolo. Uz to, javit će se puno glasova koji će zahtijevati provjeru izbornog sustava iz većinskog u proporcionalni. To su već tražili Škoti, a mogle bi im se pridružiti i neke stranke koje bi, da je sustav proporcionalan, mogle biti značajni igrači u parlamentu. Uz to, Nicole Sturgeon zauzela se za ukidanje Doma lordova, uz obrazloženje da se radi o nedemokratskom tijelu koje donosi zakone iako ga nije birao narod. Kada se sve zbroji, postaje jasno da Cameronu neće biti lako. Štoviše, bit će mu jako teško u njegovoj "političkoj koži".

>> 'Cameron će biti stroži prema strancima i EU jer sada treba podršku desnice u stranci'

>> Cameron: Ojačat ću naše gospodarstvo i očuvati EU