I čelnik HSS-a Krešo Beljak pozvao je Andreja Plenkovića i njegovu Vladu da, ako je tako dobar, lex Agrokor primijene na Uljanik. Dakako, bila je to njegova cinična retorička finesa. Ali, i to ilustrira s kakvim se političkim i psihološkim preprekama u traženju rješenja za Uljanik mora nositi Vlada.
Bez obzira na to jesu li u priču s izvanrednom upravom za Agrokor ušli s dobrim ili lošim namjerama, a potonje barem kao kolateralnu posljedicu još ne možemo posve otkloniti, činjenica je da su u svakom slučaju platili preveliku političku cijenu. Još uvijek, a ovisno i o daljnjem razvoju okolnosti vezanih za Agrokor, sve do parlamentarnih izbora pratit će ih zakulisne priče, bez obzira na to jesu li s pokrićem ili bez njega.
Veza Jakovčića i Končara
I sam Plenković dijagnosticirao je da su platili danak netransparentnosti. Rane su još svježe i prirodno je da im se ne ulazi ponovno u tu priču. Tim više ako im je u Agrokoru isključivi cilj bio spasiti hrvatsko gospodarstvo pa su im se zbog nužnosti brze reakcije putem događala spoticanja koja bi danas najradije i sami izbjegli.
Repriza s “lex Uljanik” najmanje je što im treba s obzirom na to da bi im se, ovisno o razvoju procesa u Uljaniku, zbog odluka i postupaka koji su bili nužni i razumni, za godinu dana moglo početi izvlačiti tko zna što, i čega uopće nisu ni bili svjesni, samo da bi ih se kompromitiralo. U toj priči kontroverzni Danko Končar, kojem finski istražitelji pušu za vratom, može biti rješenje, ali i, ako ne “prikrivena mina”, onda “rješenje s greškom”, a s obzirom na goleme uloge i interese s njim u igri teško je imati sve procese pod kontrolom i izbjeći novi scenarij na štetu Vlade.
Teret je za Vladu i ponovno uplitanje u privatnu tvrtku, premda, za razliku od Agrokora, država je ipak barem manjinski dionik u Uljaniku, a vezana je i već izdanim jamstvima. Pa i to što se vladavina IDS-a sve ozbiljnije ljulja s krizom u Uljaniku, osobito i zbog još nedovoljno istraženih poslovno-političkih veza njihova europarlamentarca Ivana Jakovčića s Končarom, Plenkoviću baš ne daje poticaj da se u to petlja. I konačno, tko bi to, stručan i pošten, imao hrabrosti i odlučnosti riskirati da mu karijeru doživotno obilježi kratkotrajan angažman na poziciji izvanrednog povjerenika u Uljaniku. I to u dijelom neprijateljskoj atmosferi, kad u sve većem dijelu javnosti, ne samo stručnoj, sve više jača svijest da svemu jednom dođe kraj pa, nakon što je u njih upucana 31 milijarda kuna, i državnim poticajima u brodogradnji.
VIDEO Predsjednik Uprave Uljanik Grupe Gianni Rossanda nakon sastanka s Vladom
Naravno, tradicija brodogradnje, 4500 radnih mjesta, simbolička važnost Uljanika za Pulu, Istru i Hrvatsku i već uloženih 12,9 milijardi kuna državnih intervencija snažni su razlozi za državni angažman. Na koncu, aktivacija lex Agrokor ne ovisi o Plenkovićevoj Vladi. Inicijativa je na članovima uprave ili Nadzornog odbora, ili vjerovnicima, a Trgovački sud u Zagrebu ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti. Dakle, lex Agrokor otvorio je Pandorinu kutiju koja se više ne može zatvoriti. Ako postoje (pred)stečajni razlozi, a očito postoje, za Uljanik je ključno pitanje je li to tvrtka od sistemske važnosti.
Uljanik je za Istru, reći će mnogi, i više nego što je Agrokor za Hrvatsku. U svakom slučaju bitno je što zakon kaže, zadovoljava li Uljanik zakonsku definiciju dioničkog društva od sistemske važnosti za Hrvatsku. Prema lex Agrokor, to je dioničko društvo koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima kumulativno ispunjava dva uvjeta – moraju zapošljavati ukupno više od 5000 radnika te im ukupne bilančne obveze moraju iznositi više od 7,5 milijardi kuna.
Uljanik više nije priča o plaćama, već o pokretu otpora Istre
Prilagodba zakonskog okvira
Dakle, već i to što Uljanik Grupa ima 4500 zaposlenika dovoljno je da se lex Agrokor na njih ne može primijeniti, a oni ne ispunjavaju ni drugi uvjet. Moguće je i da se postojeći zakonski okvir prilagodi i donese lex Uljanik, ali takav bi politički, pa možda i ustavnopravno rizičan potez ovaj put morao biti rezultat političkog konsenzusa ključnih vladajućih i oporbenih stranaka, kao što bi i cijeli proces morao biti otvorena knjiga. U protivnom slijedi (pred)stečaj.
VIDEO Štrajk radnika Uljanika
Brodogradilišta Uljanik i 3.Maj pod hitno u stečaj. tradiciju brodogradnje u Hrvatskoj će nastaviti Brodosplit i Viktor Lenac. Onaj koji nije u stanju stvoriti dobit svojim radom treba zatvoriti dućan a ne ići na Markov trg i tražiti da mu građani Hrvatske iz svog džepa (poreza) isplate plaću.