Telekom Austria vlasnik je hrvatskog Vipneta, ali i jedan od najjačih igrača na regionalnom telekomunikacijskom tržištu. U intervjuu glavni operativni direktor kompanije Hannes Ametsreiter govori o planovima Vipneta u Hrvatskoj, interesu za nova preuzimanja, cijenama telekomunikacijskih usluga i razvoju budućih tehnologija.
Protekla godina u hrvatskom telekomunikacijskom sektoru bila je vrlo dinamična. Jeste li zadovoljni aktualnim poslovanjem Telekom Austrije u Hrvatskoj?
– Dinamično nije bilo samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi i na svim tržištima gdje poslujemo. Ipak, vrlo smo ponosni na Vipnet, smatramo ga jednom od najvažnijih i najuspješnijih kompanija koje posjedujemo i vrlo smo zadovoljni načinom na koji se razvija. Ponajprije se to odnosi na iskorak koji smo napravili u segmentu fiksne telefonije i satelitskih komunikacija što nam omogućava da nudimo usluge i proizvode na svim platformama. To je bio temelj naše strategije, a da bismo je proveli u djelo samo tijekom proteklih 12 mjeseci proveli smo čak pet akvizicija u Hrvatskoj, uz kupnju Bneta koja se odigrala nešto ranije. Ta činjenica pokazuje da je Telekom Austria spreman investirati u Hrvatsku, a dvoznamenkasti rast koji bilježimo dokaz je da je ta strategija opravdana.
Može li se zaključiti da je strategija viđena u Vipnetu zapravo i strategija koju će Telekom Austria primijeniti i na drugim europskim tržištima na kojima posluje?
– Apsolutno. Vjerujemo da je konvergencija usluga jedini put naprijed i da oni telekom operateri koji korisnicima budu nudili i usluge mobilne i fiksne telefonije u konačnici će nuditi bolji proizvod. Vjerujem kako u sljedećih pet godina u regiji više neće biti isključivo mobilnih operatora. Stoga se poslovni razvoj Vipneta može smatrati nacrtom za razvoj naših tvrtki i na ostalim tržištima.
Dugo se spekulira kako je Vipnet zainteresiran za preuzimanje H1 telekoma?
– Glasine ne mogu komentirati. Zainteresirani smo za povećanje broja rezidencijalnih korisnika. Po pitanju konkurencije, EU regulacija funkcionira kvalitetno. Ako bi kompanija s prevladavajućom snagom na tržištu mogla preuzeti Optima Telekom, taj bi proces trebao biti pod snažnom kontrolom AZTN-a kako bi se osigurala usklađenost s pravilima EU. Svako, makar i privremeno, preuzimanje kontrole nad Optimom odmah mora biti regulirano.
Što je s planovima u Srbiji? Tamo se Telekom Austria spominjao kao jedan od glavnih interesenata za kupnju kabelskog operatora SBB-a...
– Da, razmatrali smo tu akviziciju, ali smo nakon dubinskog snimanja odustali. Kompanija je prodana američkom fondu KKR.
Očekujete li da će se trend konsolidacije nastaviti?
– Sigurno, jer, ako u SAD-u imate četiri operatora, u Kini također nekolicinu, a u Europi više od sto, morat će doći do konsolidacije. S druge strane, jak utjecaj na razvoj industrije svakako će biti i razvoj jedinstvene europske regulative usluga.
U javnosti se stječe dojam da se regulativa uglavnom svodi na ograničavanje cijena usluga.
– To je važan dio cijele priče, a vidimo i da te mjere, što se potrošača tiče, postižu rezultate. Prema najnovijem istraživanju Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), ovdje su cijene mobilnog podatkovnog prometa među najnižima u Europi, Hrvatska je na sedmom mjestu zemalja s najpovoljnijim cijenama. No, druga strana priče su investicije. Prije smo imali puno regulacije, a sad bi cilj zajedničke politike EU trebao biti poticanje investicija, naročito u infrastrukturu.
Ipak, sve više telekom-tvrtki pokušava se proširiti u druge sektore poput platnog prometa.
– Postoji više ekstenzija osnovnom poslovanju. Jedna od njih su tzv. machine to machine usluge. Riječ je o cijelom novom segmentu poslovanja, svojevrsnom internetu stvari. Vjerujem da ćemo već za koju godinu bilježiti i 200-300 posto rasta penetracije u tom segmentu.
Što je s platnim prometom?
– Mobilno plaćanje zanimljivo je područje. Primjerice, 75 posto svih plaćanja parkiranja u Zagrebu obavlja se mobitelom. Uvjeren sam da smo tek na početku razvoja tih tehnologija.
Što je s distribucijom energije?
– Zasad nemamo takvih planova. Vjerujem da će telekomunikacije igrati ključnu ulogu u razvoju pametnih elektroenergetskih mreža, no samo uz uspostavu potrebne infrastrukture. Tu ćemo zasigurno sudjelovati, no ne vidimo se kao prodavatelj energije. To jednostavno nije naš biznis.