Srbe i mene koristili su kao posljednji argument za potpis za referendum

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine, u intervjuu za Večernji list prvi put opširnije govori o referendumskoj inicijativi “Narod odlučuje” koja, među ostalim, predviđa i smanjivanje prava zastupnicima manjina. Tu inicijativu smatra obračunom sa stečenim pravima svih nacionalnih manjina, ali tvrdi da su Srbi, SDSS i on osobno u prikupljanju potpisa za taj referendum korišteni kao ključni argument u uvjeravanju ljudi da daju svoj potpis. Pupovac smatra i da je predsjednica RH požurila s ocjenom volje naroda jer još nisu prebrojeni i provjereni potpisi za referendum te da je njezin osnovni posao briga o Ustavu i ustavnoj stabilnosti političkog sustava.

Doživljavate li referendumsku inicijativu “Narod odlučuje”, odnosno drugo pitanje koje se odnosi na smanjivanje prava zastupnicima manjina, kao obračun s vama i SDSS-om?

Oba pitanja sadrže elemente čiji je cilj s jedne strane smanjivanje obujma prava nacionalnih manjina na političku predstavljenost, a s druge strane segregaciju zastupnika nacionalnih manjina u odnosu na druge zastupnike. Stoga to nije obračun samo sa SDSS-om već sa stečenim pravima svih nacionalnih manjina. Istina, naše praćenje kampanje te inicijative pokazuje da su Srbi, SDSS i ja osobno često korišteni kao završni argument i motivacijski element u zagovaranju/uvjeravanju ljudi da potpišu za “pravedniji izborni sustav”.

Ako je točno da su aktivisti na potpisivanje referenduma građane pozivali spominjući baš vaše ime i predstavljajući to kao inicijativu koja će baš vama i SDSS-u smanjiti prava, hoćete li ili možete li nešto poduzeti u tom smislu? Mislim na nekakvu tužbu, prijavu ili slično?

Mi smo se maksimalno suzdržavali u reakcijiama na kampanju. Umjesto toga s maksimalnom pažnjom pratili smo na čemu se ona zasniva i kako se provodi. Zato imamo dovoljno prikupljene građe. Konačna analiza nije gotova, ali mogu reći da je kampanja za “pravedniji izborni sustav” vođena političkim, a ne ustavnim motivima te da je bila etnicitirana i personalizirana. Pri čemu su pojedinim etnicitetima, prije svega Srbima i Talijanima, te njihovim strankama i predstavnicima, pripisivana svojstva različite vrste nemoralnosti. Zasad mogu reći samo toliko.

U našem političkom prostoru bilo je i lijevih stranaka (Orah) koje su predlagale da se manjincima uskrati pravo glasanja o formiranju Vlade, za to se prije zalagao i prof. Smerdel, jer nije dobro da su manjinski zastupnici jezičac na vagi, kako to komentirate?

Takve inicijative nisu dolazile iz istih pobuda niti su se koristili isti argumenti, odnosno nije se služilo dehumanizacijom i diskriminacijom manjinskih stranaka i manjinskih predstavnika. Izuzmemo li bivšeg predsjednika Josipovića koji je to činio ne iz predsjedničkih već iz drugih, njemu znanih motiva.

Što očekujete od premijera Plenkovića i HDZ-a, kojima ste partner bez kojeg nema HDZ-ove saborske većine i Vlade, kada je riječ o referendumu?

To pitanje ne bi trebalo imati veze s trenutačnom konstelacijom političkih snaga, pa ni s pitanjem trenutačne vladajuće većine. Važeći ustavni i zakonski model donošen je većinom većom od dvotrećinske. On je dio međunarodnog priznanja RH, primanja u Vijeće Europe i članstva u EU. Što je najvažnije, on je dio većinske političke kulture u Hrvatskom saboru. Ne vjerujem da će bilo koja demokratska politička stranka biti protiv tih tekovina pa ni HDZ.

Je li minimum da referendumska pitanja pošalju na Ustavni sud i zatraže ocjenu ustavnosti?

Gotovo sve dosadašnje referendumske inicijative, svih šest koje smo dosad imali, na ovaj ili onaj način završile su pred Ustavnim sudom. Ne vidim razloga zašto bi ova bila iznimka. Pogotovo zbog toga što se njome zadire u temeljne vrijednosti hrvatske ustavne države. No treba pričekati konačan broj potpisa i njihovu valjanost, jer je broj gotovo graničan.

Potpisali ste inicijativu SDP-ova zastupnika Grbina o izmjenama Ustava kojima bi se, među ostalim, definiralo o kojim se pitanjima ne smije organizirati referendum. Očekujete li i da HDZ podrži te izmjene?

Podržao sam to zbog dva razloga. Prvo, doista je neophodno da se zna o kojim pitanjima je moguće pokretanje te vrste referendumskih inicijativa. Drugo, referendumski ustavnopravni okvir takav je da ne samo da stvara prostor protiv temeljnih vrijednosti ustavne države već da se i malom manjinom građana predstavlja sama volja naroda. To je opasno za Ustav i njegov poredak.

Zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin praktički je zaprijetio izlaskom iz HDZ-ove većine ako Plenković ne zatraži ocjenu ustavnosti, je li SDSS spreman na radikalne poteze izlaska iz većine, odnosno rušenja Vlade?

Zastupnik dr. Radin je pod nevjerojatnom negativnom kampanjom. Nažalost, i na širim stranicama vaših novina. Pa me ne čudi što je najavio takvu mogućnost. I mi i on uvijek smo gradili kad nam je pružena prilika. Nadam se da će nam ta prilika biti dana i ovaj put. A da ćemo se suprotstaviti onima koji ruše, hoćemo.

Jesu li manjincima opcija izvanredni izbori kako bi se po starim pravilima održali parlamentarni izbori prije eventualnog uspjeha referenduma?

Naše pozicije nisu sebične, niti su amoralne na drugi način kao što nas se predstavlja. Bilo je raznih zazivanja izbora, a što se nas tiče, reći ću da mi odluke o tome donosimo mnogo opreznije od drugih vodeći podjednako računa o općim i posebnim interesima.

Kako komentirate prvo referendumsko pitanje inicijative “Narod odlučuje”?

Mi jesmo za reforme izbornog sustava u nekim njegovim dijelovima, ali redovitom procedurom. Ne želimo da se neke slabosti postojećeg modela zamjenjuju zaobilaženjem mehanizama deliberativne demokracije. Smanjivanje broja zastupnika nacionalnih manjina, pogotovo srpske, dodatni je razlog za to da na to pitanje ne možemo gledati pozitivno.

Kako gledate na sukobe predsjednice RH i premijera i iščitavate li u njima pozicioniranje predsjednice za drugi mandat ili i želju da u budućnosti preuzme HDZ?

Institucije države nisu ovdje da bi radile jedna protiv druge, da bi preuzimale ovlasti jedna drugoj, a pogotovo ne da bi se javno sukobljavale jedna s drugom. U tome je posebno važna predsjedničina uloga harmonizatora rada institucija, nikako ne drukačija. Koji su motivi njezina sukobljavanja, mogu samo pretpostavljati. Iskustvo nekih prijašnjih slučajeva govori da to ne mora dobro završiti ni za koga. Najmanje za zemlju.

Predsjednica RH rekla je da se drži preporuka Venecijanske komisije kada je riječ o referendumu, ali da su građani svojim potpisima pokazali da žele promjene, kako to komentirate?

Bojim se da je predsjednica preranila s ocjenom prikupljenih potpisa. Treba pričekati da svoj posao odrade druge institucije, Ministarstvo, Sabor..., da bi se vidjelo može li se govoriti o “volji naroda”. Predsjednica se prije svega treba brinuti o Ustavu i ustavnoj stabilnosti političkog sustava. 
Podilaženje niskim strastima koje je kampanja podigla posljednje je u čemu se očekuje da sudjeluje institucija predsjednika 
Republike.